Hrvatski predsjednik Ivo Josipović iskoristio je prigodu zajedničkog ručka s američkim predsjednikom Barackom Obamom u utorak u Varšavi da mu iznese mogućnosti Hrvatske što se tiče energetike i energetske sigurnosti
'Kako smo sjedili oko stola, imao sam čast i priliku razgovarati s predsjednikom Obamom koji je sjedio neposredno do mene. Bilo je riječi o nekim našim specifičnim pitanjima. Naglasio sam pitanje energetike i mogućnosti koje Hrvatska ima', rekao je Josipović u izjavi novinarima u utorak navečer, nakon što je tijekom dana sudjelovao na radnom ručku s predsjednicima istočne i srednje Europe, te s predsjednikom Obamom. Oni su se okupili u Varšavi u povodu proslave 25 godina od prvih slobodnih izbora u Poljskoj.
Hrvatska može pomoći zajedno s drugima da se diverzificiraju izvori energije, rekao je hrvatski predsjednik, dodajući da je na sastanku spomenuo projekt LNG i izvore nafte i plina u Jadranu koji mogu pridonijeti energetskoj neovisnosti srednje i istočne Europe budući da je energetska sigurnost jedan od najvažnijih aspekata koji su ugroženi i to određenim monopolom koji Rusija ima na europskom tržištu.
Ukrajina je bila jedna od glavnih tema radnog ručka. 'S Obamom smo razgovarali o posljedicama ukrajinske krize na Europu, posebno na srednju Europu, na naš dio svijeta', rekao je Josipović.
'Moja teza je bila da moramo povući pouke da nismo kao Zapad bili dovoljno spremni, nismo predvidjeli sve što je trebalo a posljedice su vrlo ozbiljne', naglasio je.
Bilo je riječi i o opasnosti širenja krize, rekao je hrvatski predsjednik, dodajući da je na skupu naglasio da Europa i NATO moraju učiniti sve 'da se isključi svaka mogućnost prenošenja krize na jugoistok Europe'. Važno je da te zemlje, od kojih neke 'još traže svoj put', kako je to opisao Josipović, ne ostanu napuštene.
Spomenuo je Crnu Goru kao zemlju koja reflektira ući u NATO. 'Založio sam se da se članstvo u NATO-u otvori zemljama poput Crne Gore jer je to strateški osjetljivo područje s ozbirom da je to ulaz u Jadran'.
Predsjednik Josipović ocijenio je zanimljivom američku tezu kako bi teret sigurnosti u NATO-u trebalo ravnomjerno podijeliti na način da se ravnomjerno sudjeluje u troškovima sigurnosti, uključivo i nove članice, a troškovi bi, procjena je Sjevernoatlantskog saveza, po zemlji iznosili 2 posto BDP-a. Malo je država koje su tome u ovom vremenu krize udovoljile, rekao je Josipović.
Ipak, SAD očito smatraju da one zemlje koje 'žele moćni sigurnosni kišobran moraju snositi i svoj dio odgovornosti'.
