Svijet UTJEHA ZA SLOVENSKU UCJENU

Vajgl: Nismo prvi koji uvjetujemo ulazak u EU

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Ivo Vajgl izjavio je da Slovenija, koja nastavak hrvatskih pristupnih pregovora uvjetuje pitanjem granice, nije prva članica koja tako postupa, jer su to činile i druge zemlje

'Tvrdnja da se u pregovore ne smiju unositi bilateralna pitanja nije vjerodostojna, a oni koji sada govore da na Hrvatsku vršimo pritisak imaju kratko pamćenje', rekao je Vajgl u razgovoru za Slovensku televiziju, koji je u četvrtak objavljen na njenom video-portalu.

'Mnoge su države članice tijekom pristupnih pregovora s budućim članicama ostvarivale svoje interese i rješavale međusobne probleme', rekao je Vajgl, dodajući da mu je najbolje poznat slučaj Italije tijekom pristupnih pregovora sa Slovenijom.

'Italija nas je prisilila da promijenimo Ustav, a sličan pristup tijekom pregovora sa Slovenijom, Slovačkom i Češkom imala je Austrija', rekao je Vajgl.

'Budite uvjereni da niti Njemačka nije stajala prekriženih ruku kada su se vodili pregovori s Češkom i Poljskom iako se o tome manje zna', rekao je Vajgl.
Vajgl nije pojasnio o rješenju kojih bilateralnih pitanja se radilo u slučaju najvećeg proširenja EU-a do sada, kada je 2004. godine u integraciju ušlo deset država, među njima i Slovenija, koja je u EU ušla kao prva država nastala na području bivše SFRJ koja je za to ispunila uvjete.

Bilateralna pitanja koja se se tijekom devedesetih godina, kada je Slovenija pregovarala o članstvu, spominjala u odnosima s Austrijom i Italijom bili su tzv. optantsko vlasništvo, zaštita manjina, duty-free trgovine na granici i sigurnost rada nuklearke Krško, ali granična pitanja, koliko je poznato, nisu isticana. Slovenija je promijenila ustavnu odredbu koja je zabranjivala da stranci imaju vlasništvo nad nekretninama.

Vajgl je rekao da će u rješavanju graničnog pitanja s Hrvatskom, nakon vjerojatne blokade većine 'kontaminiranih' poglavlja za koje se tvrdi da se u njima prejudicira granica doći do 'kraće pauze', ali da i nakon toga ta pitanja treba nastaviti rješavati s Hrvatskom tijekom češkog predsjedanja EU-om.

 

 

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još