Svijet KONFERENCIJA U STRASBOURGU

Zašto socijalno poduzetništvo ne zanima Hrvatsku?

Strasbourg Izvor: Guliver/Thinkstock , Autor:Thinkstock

U Strasbourgu je od 15. do 17. siječnja održana velika konferencija o socijalnom poduzetništvu, u organizaciji Europske komisije i EESC-a, koje su predstavljali čak tri povjerenika Tajani, Barnier i Andor. Socijalno poduzetništvo je zaslužno za 11 milijuna poslova u EU, godišnji promet ovog sektora je 50 milijardi eura, no iz Hrvatske se nitko od potencijalnih socijalnih poduzetnika nije pojavio

Strasburški kongresni centar Palais de Congres dva dana bio je ispunjen s nekoliko stotina gostiju pridošlih sa svih strana Europe, kako bi razmijenili iskustva na konferenciji 'Social entrepeneurs HAVE YOUR SAY!' te unaprijedili jednu od sve važnijih grana ekonomije EU, a to je socijalno poduzetništvo. Riječ je o načinu poslovanja kojemu nije jedini cilj maksimiziranje profita, nego i omogućavanje sigurnih radnih mjesta i društvenog angažmana kroz investiranje zarade u socijalne svrhe, a brojke svjedoče kako socijalno poduzetništvu osigurava više od 11 milijuna radnih mjesta u Uniji, kao i da se godišnje u ovom sektoru okrene 50 milijardi eura.

Za Europsku komisiju je socijalno poduzetništvo došlo na vrh ekonomske agende prije četiri godine, kako su na zajedničkom panelu objasnili potpredsjednik EK Antonio Tajani, povjerenik za tržište Michel Barnier i povjerenik za zaposlenost Laszlo Andor. U međuvremenu je za socijalne poduzetnike otvoren pristup EU fondovima, a donesena su i neka nova pravila kojima se misli pospješiti socijalno poduzetništvo. 'Želimo socijalne biznise učiniti još vidljivijima', istaknuo je Barnier i dodao da se tako i 'vraća etika poslovanja, koja je izgubljena u financijskom sektoru'. Prema iskustvima brojnih okupljenih socijalnih poduzetnika, pokazalo se da takav društveno angažiran i socijalno osjetljiv način poslovanja i dalje donosi financijsku dobit, no razlika je u tome kako se zarađeno raspoređuje. Također se obraća pozornost na integraciju različitih ljudi, pa i onih s posebnim potrebama, a povezuju se i lokalne zajednice te omogućava i ženama lakši pristup radu.

Uključivanje žena u socijalni biznis na Cipru

Jedan od primjera socijalnog poduzetništva koji su izdvojeni na dvodnevnoj konferenciji jest kolektiv od dvadesetak grčkih kućanica, većinom starije dobi, koje su se kulinarski udružile i sada imaju posao s godišnjim prometom od 400 tisuća eura, zahvaljujući pripremanju tradicionalnih grčkih jela za restorane i turiste. U vrijeme ogromne krize u Grčkoj one su, zahvaljujući socijalnom poduzetništvu, u prilici prehraniti i vlastite obitelji, s obzirom na to da su im muževi većinom nezaposleni. Djeca su pak dio izgubljene generacije, budući da u Grčkoj među mladima vlada nezaposlenost iznad 50 posto, najviše u Europskoj uniji.

Povjerenik Andor je naglasio da je iznimno velika uloga socijalnog poduzetništva u zapošljavanju i onih koji bi inače teško našli put do tržišta rada, poput izliječenih ovisnika ili bivših zatvorenika, a zadatak Europske komisije jest da pomogne s 'još edukacije i treninga'. 'Mnogi još ne shvaćaju vrijednost socijalnog poduzetništva, koje je naročito potrebno u vremenu krize', rekao je Andor. Zanimljivo je da su se ispred Palais de Congres vijorile brojne zastave Europskih zemalja, a došli su i socijalni poduzetnici, aktivisti i zainteresirani i iz Srbije i BiH, a i nekoliko iz Hrvatske, ali ne i iz struktura vlasti. Unatoč tome što sektor socijalnog poduzetništva raste, a otvoreni su mu i EU fondovi, iz Hrvatske kao da iz vladinih struktura nema interesa za takav model malog poslovanja, povezanog s lokalnom zajednicom i njenim socijalnim interesima, što je još jedan primjer kako se propušta prilika ulaska u EU. Tako su na konferenciji bili predstavnici nekoliko socijalno-poduzetničkih inicijativa, ali nitko iz - primjerice - Ministarstva obrta.

286467,296220,310090,308772
O važnosti konferencije svjedoči i to što je drugog dana u radu sudjelovao i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, izrazivši podršku socijalnom pristupu biznisu, a kako je riječ o potencijalnom nasljedniku Josea Manuela Barrosa (koji se obratio videoporukom), jasno je da Komisija ne namjerava odustati od podrške razvoju tog sektora gospodarstva. Više stotina prisutnih trebao je pozdraviti i grčki premijer Antonis Samaras, čija je država upravo preuzela predsjedanje EU, ali i profitirala od socijalnog poduzetništva, no dotični je ljutito napustio Strasbourg nakon oštrih kritika koje je doživio u Europskom parlamentu.

Bez obzira na Samarasaov izostanak, na konferenciji se u dva dana govorilo o mikrofinanciranju ekoloških projekata, uključivanju slijepih ljudi u radnu sredinu, osnivanju zadruga i kolektiva, stvaranju saveza i klastera malih poslovnih subjekata, a radilo se i na petogodišnjem planu razvoja socijalnog poduzetništva u EU. Zaključeno je da se socijalno poduzetništvo pokazalo uspješnim u prehrambenoj industriji, uslužnim djelatnostima, ekološkoj proizvodnji, turizmu i zabavi, kulturnim djelatnostima, pa čak i u upravljanju otpadom, a uz poslovni uspjeh nosi i pozitivan društveni angažman.

Sve u svemu, zvuči kao nešto što Hrvatska u šestoj godini krize itekako treba, pa će se valjda ubuduće naći više hrvatskih poduzetnika zainteresiranih za ovaj gospodarski sektor.

Socijalno poduzetništvo u Bugarskoj
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još