Svijet KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE

Papa reformirao tijelo za odmetnute tradicionaliste

  • Autor: Hina
  • 8.7.2009 21:47:18
  • 8.7.2009 21:44:18

Papa Benedikt XVI. restrukturirao je crkveno povjerenstvo za kontakte sa skupinom odmetnutih radikalno tradicionalističkih svećenika, stavivši ga pod nadležnost Kongregacije za nauk vjere, objavljeno je u srijedu u Vatikanu

Vatikan je objavio primjerak Papine Apostolske poslanice 'Ecclesiae unitatem' kojom se 'usko povezuje' povjerenstvo Ecclesia Dei s Kongregacijom za nauk vjere - glavnim vatikanskim stegovnim tijelom, kojem je na čelu, prije izbora za papu, bio kardinal Joseph Ratzinger.

Povjerenstvo Ecclesia Dei (Crkva Božja) utemeljio je papa Ivan Pavao II. 1988. kako bi se popravili odnosi s Društvom svetog Pija X., dan pošto je izopćio četiri biskupa koji su pripadali tom ultrakonzervativnom bratstvu. Društvo svetog Pija X. zagovara krajnje tradicionalne vrijednosti Katoličke crkve i odbija prihvatiti reformske zaključke Drugoga vatikanskog koncila (1962.-1965.), poput obveze poštivanja drugih vjeroispovijedi ili služenja misa na lokalnim jezicima umjesto latinskog.

'Budući da su problemi o kojima treba raspravljati s Bratstvom u svojoj biti doktrinarni, odlučio sam revidirati strukturu povjerenstva Ecclesia Dei i usko je povezati s Kongregacijom za nauk vjere', stoji u Papinoj poslanici.

Benedikt XVI. istodobno je smijenio čelnika tog povjerenstva i umjesto 80-godišnjeg kardinala Darija Castrillona Hoyosa za predsjednika povjerenstva Crkve Božje imenovao američkog kardinala Josepha Levadu, prefekta Kongregacije za nauk vjere.

Upravo su Ecclesia Dei i kardinal Hoyos u početku godine uzburkali mnoge duhove i izvan, i unutar Katoličke crkve zbog načina ponašanja prema Društvu svetog Pija X. Benedikt XVI. je na preporuku kardinala Hoyosa u siječnju ukinuo status izopćenika četirima svećenicima, ekskomuniciranih prije 20 godina zato što su bili zaređeni bez dopuštenja tadašnjeg pape Ivana Pavla II.

Odluka o ukidanju izopćenja naišla je na žestoko protivljenje i kritike mnogih pripadnika židovske zajednice, ali i u samoj Katoličkoj crkvi te iz političkih krugova, poput njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je zahtijevala objašnjenje.

Problem je bio u tome što je jedan od biskupa Društva svetog Pija X. kojima je ukinuto izopćenje bio i Britanac Richard Williamson, čije su izjave, kojima niječe opseg nacističkih masovnih ubojstava Židova, upravo u to vrijeme obilazile svijet.

Williamson je u jednom novinskom razgovoru izrazio uvjerenje da plinske komore uopće nisu postojale i da u nacističkim koncentracijskim logorima nije stradalo više od 300 tisuća Židova. Slične je opaske biskup Williamson iznosio i prije toga, ali je Vatikan tad rekao kako Papi to nije bilo poznato.

Benedikt XVI. nakon toga je ponovio da Katolička crkva osuđuje poricanje holokausta i priznao da je Vatikan činio pogrješke u reakcijama na slučaj Williamson i pregovorima s Društvom svetog Pija X., koje neki Židovi optužuju za antisemitizam, a njegovi pripadnici tvrde kako im je dužnost obratiti židove na katoličanstvo.

Unatoč ukinuću izopćenja Papa u poslanici naglašava kako je 'jasno da doktrinarna pitanja i dalje ostaju i, dok se ne razjasne, Bratstvo nema kanonski status u Crkvi i njegovi svećenici ne mogu legitimno obavljati ikakav obred'.

To se odnosi na odluku Društva svetog Pija X. iz lipnja o zaređenju triju svojih svećenika u Njemačkoj, SAD-u i Švicarskoj koje je Vatikan već dvaput ocijenio 'nezakonitim'. Papa je ponovio kako pripadnici Društva svetog Pija X. ne smiju obavljati službene dužnosti sve dok ne prihvate odluke Drugoga vatikanskog koncila i ne iskažu punu pokornost Papinu autoritetu.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još