Svijet HUTOVO BLATO

Tko je opljačkao ilirsko arheološko nalazište?

  • Autor: D. Soldo
  • 1.6.2013 12:30:51
  • 1.6.2013 9:18:06

Hutovo Blato, jedini podvodni lokalitet na području BiH i jedno od najplodnijih svjetskih arheoloških nalazišta, opljačkali su razbojnici željni lake i brze zarade, a dokumente o nalazima otuđio je Hrvatski restauratorski zavod, tvrdi voditeljica istraživačkog projekta i profesorica s mostarskog sveučilišta, arheologinja mr. sc. Snježana Vasilj. Hrvatski restauratorski zavod tvrdi da to nije točno

Kada su 2007. u Hutovu Blatu, na samom jugu BiH, otkriveni brojni arheološki nalazi, uključujući i ilirske brodove (jedine ikad pronađene), bila je to vijest koja je oduševila kako našu, tako i svjetsku arheološku zajednicu.

Otkriće stotina amfora, potopljenih brodova starih preko 2000 godina, brana stara preko 5000 godina i to sve na dnu slatkovodnog jezera, privuklo je veliku pažnju medija, iznenadilo arheološku zajednicu, ali ne i profesoricu Vasilj. Ona je godinama prije tvrdila kako upravo taj lokalitet nudi jedno bogato nalazište jedinstveno ne samo na prostorima BiH, već u cijelome svijetu. Započeta istraživanja urodila su plodom.

Arheološko drvo znanja, zapravo, savijalo se pod težinom i bogatstvom tih plodova. Istraživanje na Desilu (Hutovo Blato), preko resornog ministarstva financirala je Vlada Federacije BiH. Mostarsko sveučilište, Odsjek za arheologiju, dobilo je financijsku injekciju i istraživanje s profesoricom Vasilj na čelu moglo je započeti.

Budući da BiH nije posjedovala adekvatnu opremu ni ronioce osposobljene za podvodna istraživanja, u pomoć je pozvan Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Kolege iz Hrvatske, kaže prof. Snježana Vasilj, angažirane su kao radna snaga s plaćenim dnevnicama, smještajem i putnim troškovima. No kako to već na ovim našim tužnim prostorima biva, ubrzo su lokalni moćnici iz federalnog ministarstva osnovali privatnu firmu preko koje su transferirane enormne sume novca koje su navodno korištene za financiranje istraživanja. Radilo se o iznosima koji su višestruko premašivali procijenjenu visinu troškova.

Financijski izvještaji koje je ponudio Hrvatski restauratorski zavod ni dan danas nisu prihvaćeni od resornog ministarstva BiH. Izvještaji nisu prihvaćeni, a cjelokupna dokumentacija vezana za ovaj jedinstveni arheološki lokalitet, tvrdi profesorica Vasilj, otuđena je od strane istog onog Hrvatskog restauratorskog zavoda u kojem se, unatoč zahtjevima za vraćanjem, još uvijek nalaze.
234375 ,230042 ,209790 ,206260 Dodaje da su na temelju te dokumentacije neki iz Hrvatskog restauratorskog zavoda čak pokušali pisati i znanstvene radove koji su potom osporeni i sudskim putem.

'Kada smo 2007. započeli s istraživanjem, nije postojao nikakav ugovor o suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom jer to bi podrazumijevalo partnerske odnose. Iako ugovor nikad nije potpisan, svu dokumentaciju vezanu za taj lokalitet otuđili su predstavnici Hrvatskog restauratorskog zavoda. Po zakonu, ja sam dužna napraviti znanstveni elaborat za ministarstvo i Zavod u Mostaru ali kolege iz Hrvatske dokumentaciju jednostavno ne žele vratiti', govori voditeljica projekta prof. Snježana Vasilj te dodaje da je strašno razočarana koliko nebrigom vlasti u BiH za kontinuiranu pljačku lokaliteta, toliko i otuđenjem dokumentacije i to od strane jedne uvažene institucije kao što je Hrvatski restauratorski zavod, zbog čega je pokrenula i sudski spor.

Pitanje je zašto Hrvatski restauratorski zavod spomenutu dokumentaciju, koja pripada Bosni i Hercegovini i njenom povijesnom nasljeđu i tekovini, ne želi vratiti tamo gdje i pripada?

S druge strane, iz Hrvatskog restauratorskog zavoda tvrde da su navodi profesorice Snježane Vasilj neistiniti te da su u istraživanjima lokaliteta Desilo na Hutovu blatu sudjelovali kao partneri, ni u kom slučaju tek kao radna snaga. Dodaju da postoje ugovori koji to potvrđuju, iako potpisani s privatnom firmom iza koje ne stoji ni jedna znanstvena institucija te do koje je danas nemoguće doći budući ne postoji ni broj telefona kojim bismo ih kontaktirali niti adresa na kojoj bismo potražili odgovore.

Napomenimo da ju je, kao udrugu, osnovao izvjesni mostarski političar i bivši ministar koji je već nekoliko puta osuđivan za malverzacije.

Arheološki lokalitet Desilo na Hutovu Blatu jedan je od najcjenjenijih svjetskih lokaliteta. Bezbroj amfora, izvrsno očuvano rimsko koplje i potopljeni ilirski brodovi dokaz su postojanja napredne civilizacije na ovim prostorima, stare preko 2500 godina.

I ne samo to, na dnu jezera ispod svih tih amfora i potopljenih brodova, ispod debelog sloja mulja pronađena je i brana stara preko pet tisuća godina, kao i grobnice iz tog vremena, što upućuje da je tu umjesto jezera nekada bila voda tekućica.

Pronađena je i sjekira i fragmenti keramike čija je vrijednost neprocjenjiva. Naime, prema riječima stručnjaka i prema svim pokazateljima, ta sjekira smješta se u razdoblje od 10 do 11 tisuća godina prije Krista. Sigurno je da je ovdje nekada obitavala drevna civilizacija čije fragmente tek sada otkrivamo, ali i čiji se identitet možda želi otuđiti Bosni i Hercegovini.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još