Svijet ANGELA MERKEL

Dogovor o irskim jamstvima korak naprijed za Hrvatsku

Njemačka kancelerka Angela Merkel izjavila je u petak u Bruxellesu da odluka čelnika EU-a o jamstvima za Irsku, što otvara put za novi referendum o Lisabonskom ugovoru, znači korak naprijed za Hrvatsku.

'Što se Hrvatske tiče, mislim da je učinjen korak naprijed jer smo bliže Lisabonskom ugovoru, a on je važan za daljnje proširenje', rekla je Merkel na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje o zastoju u hrvatskim pristupnim pregovorima zbog slovenske blokade.

Irski premijer Brian Cowen najavio je da će novi referendum o Lisabonskom ugovoru biti održan početkom listopada. Po posljednjim istraživanjima javnog mnijenja u Irskoj, Lisabonski ugovor sada ima velike izglede za prolazak. Osim ratifikacije u Irskoj, da bi Lisabonski ugovor stupio na snagu mora se još završiti postupak ratifikacije u Češkoj, Poljskoj i Njemačkoj, zemljama u kojima se čekaju potpisi predsjednika za ratifkacijske instrumente. U Njemačkoj se čeka mišljenje ustavnog suda, poljski predsjednik Lech Kaczynski je najavio da neće praviti problema ako prođe referendum u Irskoj, a najveći problem bi mogao biti euroskeptični češki predsjednik Vaclav Klaus.

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije postigli su u petak na sastanku na vrhu u Bruxellesu dogovor da se jamstva za Irsku ratificiraju uz pristupni ugovor prve sljedeće zemlje koja će postati članicom Unije.

Odluka čelnika EU-a postignuta na summitu pravno je obvezujuća i stupit će na snagu onoga dana kada na snagu stupi Lisabonski ugovor. Nakon toga, ta odluka će se dodati kao protokol prvom pristupnom ugovoru, najvjerojatnije s Hrvatskom.

Irska je tražila pravno obvezujuća jamstva da bi mogla ponovno raspisati referendum o Lisabonskom ugovoru.

Oko samog sadržaja jamstva već je ranije postignut dogovor, a puno je teže bilo postići suglasnost o tome na koji će način ta jamstva postati pravno obvezujuća.

Obvezujući karakter može se ostvariti ratifikacijom u parlamentima zemalja članica, čime bi ta jamstva imala jednaku pravnu snagu kao i Ugovor. Pravno obvezujuća je i 'odluka Vijeća', kada je donesu čelnici zemalja članica, koja ne traži ratifikaciju u zemljama članicama, ali nije u istoj razini kao ugovor i spada u sekundarno zakonodavstvo.

Čelnici EU-a postigli su na summitu u prosincu politički dogovor da se Irskoj zajamči da Lisabonski ugovor neće dovesti u pitanje njezinu vojnu neutralnost, fiskalnu autonomiju te njezino obiteljsko zakonodavstvo koje zabranjuje pobačaj. Također je obećano da će svaka zemlja članica imati po jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Lisabonski ugovor predviđa da se od 2014. smanji broj europskih povjerenika.

Irski birači na referendumu u lipnju prošle godine odbacili su Lisabonski ugovor. Takav rezultat referenduma pripisan je uspješnoj kampanji protivnika ugovora koji su tvrdili da će Irska prihvaćanjem toga ugovora izgubiti vojnu neutralnost, da će morati dopustiti pobačaj i izgubiti pravo da sama odlučuje o svojem poreznom sustavu.

Zemlje članice pristale su dati ta jamstva, uz uvjet da to ne otvara pitanje ponovne ratifikacije Lisabonskog ugovora.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još