SUMMIT EU-a

Još nema suglasnosti o irskim jamstvima

19.06.2009 u 07:50

Bionic
Reading

Čelnici zemalja članica EU-a nisu u četvrtak, prvi dan summita, uspjeli postići suglasnost o tome na koji će način jamstva za Irsku postati pravno obvezujuća, što je Dublin tražio da bi zauzvrat najesen raspisao novi referendum o Lisabonskom ugovoru

Irski premijer Brian Cowen po dolasku na summitu izjavio je kako očekuje da se čelnici EU-a obvežu da jamstva budu ratificirana kao protokol uz prvi pristupni ugovor pošto Lisabonski ugovor stupi na snagu.

"To je za nas politički imperativ", rekao je Cowen.

Međutim, više čelnika EU-a ne želi se u ovom trenutku obvezati ni na kakvu ratifikaciju, čak i nakon što Lisabonski ugovor stupi na snagu. Budući da ratifikacija znači raspravu u parlmentu, neke zemlje, u prvom redu Velika Britanija, žele to izbjeći pod svaku cijenu. Time žele izbjeći moguće komplikacije jer su britanski konzervativci, koji bi na sljedećim parlamentarnim izborima lako mogli pobijediti, najavili da će, dođu li na vlast prije nego što Lisabonski ugovor stupi na snagu, tražiti referendum o njemu iako ga je britanski parlament već ratificirao.

S obzirom na izostanak suglasnosti o tome pitanju, predsjedatelj Europskog vijeća češki premijer Jan Fischer odgodio je raspravu za petak, u nadi da će se dotad postići kompromis.

Čelnici EU-a postigli su na summitu u prosincu politički dogovor da se Irskoj zajamči da Lisabonski ugovor neće dovesti u pitanje njezinu vojnu neutralnost, fiskalnu autonomiju te njezino obiteljsko zakonodavstvo koje zabranjuje pobačaj. Također je obećano da će svaka zemlja članica imati po jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Lisabonski ugovor predviđa da se od 2014. smanji broj europskih povjerenika.

Irski birači na referendumu u lipnju prošle godine odbacili su Lisabonski ugovor. Takav rezultat referenduma pripisan je uspješnoj kampanji protivnika ugovora koji su tvrdili da će Irska prihvaćanjem toga ugovora izgubiti vojnu neutralnost, da će morati dopustiti pobačaj i izgubiti pravo da sama odlučuje o svojem poreznom sustavu.

Iako nijedna od tih tvrdnji nije točna, osim mogućnosti da bi Irska Lisabonskim ugovorom mogla u jednom razdoblju ostati bez svojeg povjerenika u Komisiji, irska je vlada tražila od ostalih članica čvrsta jamstva da se to neće dogoditi, kako bi imala opravdanje za raspisivanje novog referenduma.

Zemlje članice pristale su dati ta jamstva uz uvjet da to ne otvara pitanje ponovne ratifikacije Lisabonskog ugovora.

Irska traži da ta jamstva budu pravno obvezujuća. Obvezujući karakter može se ostvariti ratifikacijom u parlamentima zemalja članica, čime bi ta jamstva imala jednaku pravnu snagu kao i Ugovor. Pravno obvezujuća je i "odluka Vijeća", kad je donesu čelnici zemalja članica, koja ne traži ratifikaciju u zemljama članicama.

Budući da ponovna ratifikacija Lisabonskog ugovora ne dolazi u obzir, čelnici EU-a na summitu u prosincu suglasili su se da se ta jamstva uključe kao protokol pristupnom ugovoru s prvom sljedećem zemljom koja ulazi u EU, najvjerojatnije Hrvatskom, jer pristupni ugovori ionako moraju proći ratifikaciju u državama članicama.