Svijet POTICAJNO NATJECANJE NA IZBORIMA

Euro-zastupnicima mjesečno više od 10 tisuća eura

Građani Europske unije birat će od četvrtka do nedjelje 736 zastupnika Europskog parlamenta, jedine europske institucije koja se bira na neposrednim izborima. S ovim sazivom počinju vrijediti nova pravila sukladno kojima će svaki zastupnik mjesečno primati neto plaću od 5.963,33 eura. Uz to će mjesečno dobiti još 4.202 eura za opće troškove te 17.540 eura za troškove ureda i plaće asistentima

Pravo glasa u 27 zemalja članica ima oko 375 milijuna ljudi. Prvi će na birališta Britanci i Nizozemci u četvrtak, 4. lipnja, zatim Irci 5. lipnja, Česi 5. i 6. lipnja, u Slovačkoj, Latviji, Malti i Cipru izbori se održavaju u subotu 6. lipnja, a u preostalih 19 zemalja članica glasovat će se u nedjelju 7. lipnja.

Na ovim izborima strahuje se od malog odziva birača koji stalno opada od prvih izravnih izbora za Europski parlament 1979. godine. Tada je glasovalo 63 posto birača i nakon toga izlazak na izbore stalno opada, dok je s druge strane rasla moć Parlamenta u procesu donošenja odluka. Na drugim izborima 1984. glasovalo je 61 posto, zatim 1989. 58,5 posto, 1994. 56,8 posto, 1999. 49,8 posto, a na posljednjim 2004. 45,6 posto.

Predizborne ankete pokazuju da se odnos snaga u parlamentu neće bitnije mijenjati. Stranke desnog centra, demokršćani i pučani, okupljeni u krovnoj organiziciji Europskoj pučkoj stranci (EPP) ostat će i dalje najjača snaga u parlamentu, a iza njih su socijalisti i liberali.

Sljedeći saziv Europskog parlamenta bira se prema pravilima Ugovora iz Nice, budući da Lisabonski ugovor još nije stupio na snagu. Ugovor iz Nice predviđa smanjenje broja zastupnika na 736 sa sadašnjih 785. Međutim, zemlje članice su dogovorile da se broj zastupnika poveća čim Lisabonski ugovor stupi na snagu, što bi se prema očekivanjima, trebalo dogoditi sljedeće godine.

Lisabonski ugovor uveo je gornju i donju granicu - najmanji broj zastupnika iz jedne članice ne može biti manji od šest, a najveći ne veći od 96. Ukupan broj zastupnika iznosio bi 750 plus predsjednik Parlamenta.

Na zadnjem summitu EU-a u prosincu prošle godine dogovoreno je da se, ako Lisabonski ugovor stupi na snagu, broj zastupnika privremeno, za vrijeme sljedećeg saziva do 2014. poveća sa 751 na 754. To je učinjeno kako bi Njemačka, barem privremeno, mogla zadržati 99 zastupnika, jer je ona jedina članica kojoj Lisabonski ugovor smanjuje broj zastupnika u Europskom parlamentu.

Broj zastupnika će u tom sazivu zasigurno biti i veći od 754, jer se s velikom sigurnošću može očekivati ulazak Hrvatske i Islanda u Europsku uniju. Hrvatska bi, prema usporedbi sa zemljama slične veličine, mogla računati na oko 12 zastupnika. Broj zastupnika ponovno bi se vratio na 751 na sljedećim izborima 2014. godine.

Uloga Europskog parlamenta postaje sve veća, a ako na snagu stupi na snagu Lisabonski ugovor bit će još veća. Već sada parlament suodlučuje zajedno s Vijećem EU-a, to jest sa zemljama članicama, u donošenju oko 60 posto europskih zakona. Međutim, europarlamentarci nemaju nikakve ovlasti u vanjskoj i sigurnosnoj politici, a vrlo male ili nikakve u pitanjima poreza, obrazovanja ili socijalnih pitanja.

Unatoč sve većim ovlastima Europskog parlamenta, europske teme u predizbornoj kampanji gotovo uopće nisu zastupljene. Oni birači koji odluče izići na izbore, u svojoj odluci koga će zaokružiti na izbornoj listi ravnaju se prema nacionalnim i lokalnim temama, dok ih učinak zastupnika koji su ih predstavljali u zadnjem petogodišnjem sazivu, programi sveueuropskih stranaka ili najveća politička pitanja koja stoje pred Europskim parlamentom, gotovo ne zanimaju. Izbori za Europski parlament često predstavljaju važan test popularnosti vladajućih stranaka u zemljama članicama.

Velika većina birača u predizbornim kampanjama nema prigodu upoznati koje su ključne teme na europskom dnevnom redu, stoga se političke stranke odlučuju za lokalne i nacionalne teme na kojima žele postići što bolji rezultat.

Do sada su zastupnici Europskog parlamenta nisu imali jednake plaće, nego je to ovisilo iz koje zemlje dolaze, jer su plaće bile jednake onima koje imaju zastupnici u njihovim nacionalnim parlamentima. Raspon plaća do sada je bio od nešto manje od 1.000 eura, koliko su imali bugarski zastupnici do 11.700 koliko su imali parlamentarci iz Italije.

S ovim sazivom počinju vrijediti nova pravila i od 14. srpnja, kada će se održati konstituirajuća sjednica parlamenta, svaki zastupnik imat će mjesečno bruto plaću 7.665,31 eura, a neto iznos je 5.963,33 eura. Uz to, svaki zastupnik primat će još 4.202 eura mjesečno za opće troškove te 17.540 eura za troškove ureda i plaće asistentima.

Europski parlament ima dva sjedišta, u Strasbourgu i u Bruxellesu. Jedan tjedan u mjesecu zastupnici provode u Strasbourgu gdje se održavaju plenarna zasjedanja, dva tjedna su u Bruxellesu, gdje sudjuluju u radu parlamantarnih odbora, a četvrti tjedan zastupnici odlaze u izborne jedinice u kojima su izabrani. Unutar parlamenta zastupnici su organizirani prema stranačkoj, a ne prema nacionalnoj pripadnosti.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još