Irska je posljednje rotirajuće predsjedništvo EU-a prije ulaska Hrvatske koja bi trebala postati članicom na dan kada Litva preuzme šestomjesečno predsjedništvo. Irska ministrica za europske poslove Lucinda Creighton izjavila je, predstavljajući sredinom prosinca prioritete irskog predsjedništva, da ne očekuje nikakve probleme s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora i da bilateralna pitanja sa Slovenijom ne smiju ometati proces pristupanja.

'Uvjereni smo da će proces ratifikacije ići glatko i da će Hrvatska ući u EU 1. srpnja sljedeće godine. Tijesno ćemo surađivati s našim hrvatskim kolegama, s kojima imamo odlične odnose, kako bismo izbjegli eventualne poteškoće tijekom šest mjeseci našeg predsjedanja', izjavila je Creighton. Na pitanje o mogućim poteškoćama u ratifikaciji pristupnog ugovora u Sloveniji, ministrica Creighton je rekla da bilateralna pitanja ne smiju ometati proces pristupanja.

'Naše je stajalište da bilateralna pitanja ne smiju ometati proces pristupanja. Postoji jasna europska pravna stečevina, jasan proces ispunjavanja kopenhaških kriterija. Znam da je Komisija u svom izvješću u listopadu naglasila potrebu da se nastavi zamah u reformskom procesu i vjerujem da će se to dogoditi. Znam da je hrvatska vlada odlučna to učiniti. Bilo koje pitanje koje Slovenija može imati s Hrvatskom treba se riješiti bilateralno, mi ćemo naravno podupirati taj proces, ali to ne smije stajati na putu hrvatskom pristupanju', rekla je ministrica Creighton.

Irska, koja je prije dvije godine spašena od bankrota financijskom pomoći EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda, istaknula je za geslo svoga predsjedništva: stabilnost, rast i radna mjesta. 'Pred Irskom je ista zadaća kao i pred Europom - omogućiti oporavak koji traje i otvara radna mjesta za sve naše ljude. Stoga je geslo našeg predsjedništva kratko i jednostavno: stabilnost, rast i radna mjesta', rekao je Enda Kenny, irski premijer ili taoiseach kako se naziva na irskom ili galskom jeziku, u svojoj poruci u povodu preuzimanja predsjedništva.

Kenny ističe da pod stabilnošću misli na napredak u upravljanju eurozonom i na sprječavanje budućih kriza kroz reforme bankarskog sektora. Irska najavljuje da će podupirati donošenje mjera za sektore koji imaju perspektivu rasta i koji stvaraju radna mjesta poput digitalne ekonomije te poticati trgovinu uklanjanjem preostalih barijera na jedinstvenom europskom tržištu te jačanjem trgovačkih veza sa stranim partnerima, prije svega sa Sjedinjenim Državama.

Ministrica za europske poslove Lucinda Creighton ukazuje na probleme u 'online' trgovini unutar EU-a, ističući da bi brži razvoj digitalnog jedinstvenog tržišta i veće povjerenje potrošača mogli do 2020. godine povećati BDP za četiri posto, što je oko 500 milijuna eura. Kada je riječ o nezaposlenima, kojih je danas u EU-u 26 milijuna, Irci najavljuju da će posebnu pozornost posvetiti problemu nezaposlenosti mladih.

'S više od 20 mladih Europljana koji su izvan svijeta rada, to mora biti naš prioritet. Zauzimat ćemo se za zajednički europski pristup tom problemu i nastojati osigurati konsenzus zemalja članica oko načela za jamstva mladima, prema kojima bi svatko mlađi od 25 godina dobio posao ili nastavio obrazovanje u roku od četiri mjeseca nakon završetka formalnog obrazovanja ili nakon što je izgubio posao', napisao je u jednom članku Eamon Gilmore, potpredsjednik irske vlade ili na gaelskom tanaiste, koji je ujedno i ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine.

Za vrijeme irskog predsjedništva jedan od najvećih izazova za EU bit će postizanje dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014-2020., ali tu predsjedništvo nema veliku ulogu jer pregovore vodi predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.

Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009., uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, jer sastancima na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice. Isto tako Vijećem za vanjske poslova predsjedava visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Ipak, rotirajuće predsjedništvo ima važnu ulogu u usuglašavanju zakonskih propisa, što je u Europskoj uniji vrlo zahtjevan posao, iako se na prvi pogled doima tehničkim. Primjerice, nakon što se postigne dogovor o Višegodišnjem proračunskom okviru trebat će usuglasiti 68 zakonskih propisa za njegovu provedbu.

Taj se posao ne može obaviti dok se ne postigne dogovor o proračunskom okviru jer bez konačnih brojki se ne mogu raditi programi za pojedine sektore. Čelnici EU-a u studenom prošle godine na posebnom summitu nisu uspjeli postići dogovor, a novi summit je najavljen za 7. i 8. veljače. Ne postigne li se tada dogovor, moglo bi se ispostaviti da neće biti dovoljno vremena da se izglasaju potrebni provedbeni propisi, što znači da bi se moralo ići na privremeno financiranje tijekom 2014. godine nekih politika, poput poljoprivredne. U tom slučaju moralo bi se naći i privremeno rješenje za financiranje hrvatskih poljoprivrednika.

S prvim danom sedmog irskog predsjedništva navršit će se točno 40 godina od ulaska zemlje u EU-u. Irska je zajedno s Velikom Britanijom i Danskom ušla u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu 1. siječnja 1973. i to je bilo prvo proširenje.

Kada je ušla u Europsku ekonomsku zajednicu bila je najsiromašnija članica, a početkom ovoga stoljeća Irska je prozvana 'keltskim tigrom' nakon što se uvrstila među gospodarski najuspješnije članice. Međutim, prije dvije godine irska je vlada morala spašavati banke, koje su se zaigrale i izgubile goleme svote zbog pogrešnih spekulacija. To je značilo golemi porast javnog duga, proračunski deficit 2010. godine dosegnuo je 32 posto BDP-a, nezaposlenost je dosegnula stopu od 15 posto, a tisuće Iraca otišlo je u inozemstvo tražiti posao, kao što su to činili njihovi preci.

Irska je od ostalih članica eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda dobila 85 milijardi eura pomoći i tako se od keltskog tigra pretvorila u neku vrstu međunarodnog protektorata kada je o ekonomskoj politici riječ.

Program štednje i sanacije gospodarstva dogovoren s eurozonom i MMF-om kao uvjet za pomoć počeo je davati rezultate i posljednjih mjeseci protekle godine zabilježene je blagi rast. Irska vlada najavljuje da će 2013. godine izići iz programa financijske pomoći i ponovno se početi financirati na financijskim tržištima. Deficit je 2012. godine iznosio relativno visokih 8,5 posto, ali je drastično smanjen u posljednje dvije godine. Ekonomisti procjenjuju da će Irskoj za povratak na razinu BDP-a prije krize trebati još pet godina.

Mjere štednje u Irskoj su posebno pogodile one koji su imali visoke plaće, dok su oni s malim zaradama ostali relativno zaštićeni. Tako je Irska uspjela izbjeći da dio stanovništva potone u siromaštvo, što nije uspjelo Španjolskoj ili Grčkoj.

Članstvo u Europskoj uniji, unatoč sadašnjoj financijskoj krizi, duboko je promijenilo nekad siromašnu poljoprivrednu zemlju, čiji su stanovnici desetljećima odlazili u inozemstvo u potrazi za boljim životom. Potpredsjednik vlade Eamon Gilmore ističe da su irski poljoprivrednici u razdoblju od 1973. do 2008. godine dobili 44 milijarde eura iz europskih poljoprivrednih fondova, a 17 milijardi eura iz strukturnih fondova.

Gilmore kaže da EU nije samo pospješila irsko gospodarstvo nego je pozitivno utjecala i na irski način života. Primjerice, prije 40 godina udana žena nije mogla raditi u banci ili u javnoj upravi. Ta zabrana je ukinuta jer je to bilo uvjet za članstvo u Uniji.