SVIJET O AMERIČKIM IZBORIMA

Europljani bi sa 90 posto glasova izabrali Obamu

06.11.2012 u 13:39

Bionic
Reading

Danas su predsjednički izbori u SAD-u i sve tamošnje ankete pokazuju da će biti gusto u utrci između Baracka Obame i Mitta Romneyja. No, da kojim slučajem Europljani odlučuju o pobjedniku američkih izbora, demokratski kandidat i aktualni američki predsjednik Obama bi s oko 90 posto glasova osvojio drugi mandat u Bijeloj kući, dok bi se Romney mogao nadati tek jednoznamenkastoj podršci birača

Dok najnovije ankete u Americi pokazuju da je predsjednička utrka između Baracka Obame i Mitta Romneyja prilično neizbježna, pa po u subotu objavljenom istraživanju Reuters/Ipsosa Obama osvaja 47, a Romney 46 posto glasova, da o američkom predsjedniku odlučuju Europljani, velike napetosti ne bi bilo. Prema anketi koju je provela britanska agencija YouGov, Obama bi dobio oko 90 posto europskih glasova, dok njegov republikanski izazivač može računati na tek jednoznamenkastu podršku Europljana. Anketa je provedena preko interneta na uzorku od 7,5 tisuća ljudi u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Finskoj, Norveškoj i Francuskoj, a ni u jednoj od spomenutih država Mitt Romney nije imao dvoznamenkastu podršku javnosti.

Slični su rezultati i u pojedinačnim državama EU-a, pa bi tako u Austriji – prema anketi tjednika Profil – Barack Obama dobio 86 posto glasova Austrijanaca, dok Romney može računati na tek 4 posto. Obama je u listopadu popravio svoj rejting kod Austrijanaca jer je u anketi iz rujna vodio sa 'samo' 80 posto glasova u odnosu na Romneyjevih tadašnjih 5 posto.

Obama još bolje prolazi u Njemačkoj, u kojoj bi dobio čak 92 posto glasova, prema anketi Forse. Republikance pak njemački glasači vide kao stranku kršćanskih fundamentalista uskog pogleda na svijet, a u društvu koje jako drži do socijalne pravde Mitt Romney također nema velike političke šanse za snažniju podršku.

S izuzetkom Izraela i Pakistana, svijet za Obamu

Ankete pokazuju da u Japanu 86 posto ispitanika navija za Obamu, a za Romneya samo 12 posto. Kinezi nisu pak toliko oduševljeni aktualnim američkim predsjednikom, ali još manje njegovim republiikanskim izazivačem (koji je često spominjao Kinu u negativnom kontekstu), pa Obamu podržava 63 posto Kineza, ali je najznakoviti postotak onaj od 47 posto – toliki je naime broj Kineza koje američki izbori uopće ne zanimaju. S druge strane, Izrael i Pakistan su jedine dvije važne države u kojima je većina za pobjedu Mitta Romneya. U Južnoj Americi je većinsko mišljenje na strani Obame, čak toliko da ga je javno podržao i venezuelanski predsjednik Hugo Chavez, dodavši ironično kako se nada da to američkom predsjedniku neće naštetiti.

Ipak, ne znači da u toj paneuropskoj podršci za Baracka Obamu nema čudnovatih obrata, poput podatka da čak 61 posto glasača francuske ekstremne desnice, odnosno Marine le Pen, želi opet Obamu u Bijeloj kući, dok samo 14 posto navija za Romneyja, javlja Agence France-Presse. Francuska ljubav prema Obami se vidi i na drugoj strani političkog spektra, pa je tako ministar vanjskih poslova Jean-Marc Ayrault – mimo diplomatskog protokola – u radijskom intervjuu izjavio da bi glasao za Baracka Obamu, kao, uostalom, i velika većina Francuza (63 posto), kako pokazuju tamošnje ankete.

U Španjolskoj za Obamu navijaju sve relevantne novine, dok o njemu vrlo pozitivno mišljenje ima 83 posto Španjolaca. U Italiji bi za Obamu glasalo 71 posto ispitanika, a za Mitta Romneyja oko 10 posto, barem prema podacima agencije SWG

Analitičari ističu da postoji više razloga Romneyjeve neomiljenosti u Europi, u kojoj 'socijalizam' još uvijek nije riječ koja vrijeđa, a u kakvom je kontekstu često koristi republikanski kandidat. Europljani znaju više o Obami, što pomaže njegovoj popularnosti na Starom kontinentu, dok se Romney baš i nije proslavio ovog ljeta, kada je zaredao gafove na europskoj turneji. U Londonu je sumnjao u uspjeh tada nadolazećih Olimpijskih igara, dok se u Poljskoj njegov glasnogovornik svađao pred kamerama s novinarima.

Ipak, konačno odluku o američkom predsjedniku donose američki državljani, možda ponajviše oni koji financiraju kampanje kandidata, a onda i oni koji će danas izaći glasati.