HRVATSKI ANALITIČARI

'Obama je ostavio jaja u Ohiju, ali sve je moguće'

06.11.2012 u 07:15

Bionic
Reading

Završnicu predsjedničkih izbora u SAD-u obilježili su 'nadljudski' napori Baracka Obame i Mitta Romneyja da i najapatičnije simpatizere u utorak dovabe na birališta. Posljednji krug 17-mjesečne kampanje maratonci su istrčali gotovo bok uz bok prohujavši kroz sedam neopredijeljenih saveznih država čiji će elektorski glasovi odlučivati o pobjedniku. Dok Ameriku trese groznica izbornog 'foto-finiša', analitičari za tportal dijagnosticiraju: iznenađenja su moguća

Obama vs. Romney: Posljednji krug

Predizborne ankete u ponedjeljak su ukazivale na izjednačen rezultat ili neznatnu prednost Obame u Ohiju, na Floridi, u Wisconsinu, Virginiji, Coloradu, Iowi i New Hampshireu. Analitičari 'vrte' mnogo mogućih kombinacija, no pod najvećim mikroskopom drže Ohio - republikanci nikada nisu dobili izbore bez podrške te države, koja tradicionalno spada u američki 'Midwest' iako je od države New York dijeli stotinjak kilometara Pennsylvanije na obali jezera Erie.

Prema posljednjim informacijama iz Romneyjevog stožera, republikanski kandidat na sam izborni dan još će jednom, po 45. put u kampanji, pohoditi Ohio, ali i demokratsku Pennsylvaniju, gdje se nada čudu. Obama, koji se 2008. na izborni dan ukazao u Indiani i osvojio tamošnje glasove, u utorak će, kako sada stvari stoje, ostati u Chicagu i tamo dočekati prve izborne rezultate.

Cvrtila: Obama ostao 'dužan'

Profesor Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti poručuje da mala prednost, koju je Obama zadobio svojim pristupom prije, tijekom i nakon uragana Sandy, aktualnom predsjedniku još uvijek ne jamči pobjedu.

'Ako pobijedi predsjednik Obama, njegova unutarnja politika ostala bi u istim okvirima s posebnim naglaskom na ekonomski oporavak. Slične namjere ima i Mitt Romney, ali se on značajno razlikuje u instrumentima koje bi koristio. Sigurno bi mijenjao i glavne elemente zdravstvene reforme koju je proveo Obama, ali i neke druge elemente njegove unutarnje politike', navodi Cvrtila.

Što se tiče vanjske politike, Obamina politika dala je određene pozitivne rezultate, ali je isto tako jasno kako je on ostao 'dužan' mnogo toga što je najavljivao na početku svoga mandata. Njegov pragmatizam i sklonost kompromisima, upozorava Cvrtila, ostavljali su često dojam o njegovoj neodlučnosti.

'Upravo suprotan pristup najavljuje Romney koji prigovara Obami neodlučnost i odsutnost energičnosti u nekim važnim vanjskopolitičkim pitanjima. On najavljuje kako bi prekinuo s takvom politikom te se puno odlučnije upustio u rješavanje važnih međunarodnih pitanja, ali najava da bi pri tome više koristio američku moć i silu ne ostavljaju baš dobar dojam u svjetskoj javnosti', konstatira Cvrtila dodajući da bi Romney vjerojatno ipak odustao od radikalnih mjera i prilagodio se opcijama koje ne bi toliko uznemiravale svijet.

'Bez obzira koji će kandidat na kraju pobijediti, vanjska politika SAD-a ostat će fokusirana na zadržavanje globalnog vodstva i održavanje poretka koji donosi takvu poziciju za SAD', zaključuje Cvrtila.
224416,224348 ,224259 ,224266 Lalić: Politička orgija u kojoj nije bilo nevinih

Dražen Lalić, profesor s Fakulteta političkih znanosti, ističe da je utrka vrlo tijesna, no podsjeća da su u posljednjih stotinu godina američki predsjednici u samo pet navrata gubili izbore za drugi mandat. Povijesni trendovi pokazuju da predsjednici gube drugi mandat kada protiv sebe imaju osobito karizmatične izazivače, poput Ronalda Reagana i Billa Clintona, što sada nije slučaj.

'Činjenica je da Romney nije posebno kvalitetan kandidat, dosta je neodređen i izražava neujednačene stavove. No i Obamina kampanja bila je loša, a jedino dobro je bilo da je očito na vrijeme pripremio teren u nekim državama bojišnicama. Ostavio je jaja u Ohiju još 2009. kada je sanirao automobilsku industriju, te sada očekuje plodove: ako dobije Ohio, a tamo je u vodstvu, Romney će to jako teško nadoknaditi', kaže Lalić.

Iako se trend može preokrenuti, u mrtvoj utrci Obama vjerojatno ima malo veće šanse. S uraganom Sandy nije pokazao samo da je efikasan predsjednik, već i veliku ulogu koju duh zajednice i snagu države imaju državni resursi, koje bi Romney uz obećanja o rezanju poreza zapravo smanjio.

'Uz individualizam, SAD ima tradiciju socijalnog kapitala, komunitarizma. Ne mogu se ljudi samoorganizirati ako policija i vatrogasne službe ne funkcioniraju kako treba. I to je pomoglo Obami', ocjenjuje Lalić, dodajući da je kampanja bila razočaravajuća.

Borba za vlast nad posrnulom silom

Prije četiri godine, Lalić je bio impresioniran političkim procesom, ali se to sada izgubilo. Navodi ocjenu Joea Klinea iz Timea da ovo kampanja bez srca: izgubio se entuzijazam koji je nosio Obamu, predsjednik je podlegao onome da cilj opravdava sredstva, a u kampanju je bio je možda i žešći u napadima na Romneyja nego obrnuto. 'To je politička orgija u kojoj nije bilo nevinih', zaključuje Lalić.

Raos: Ništa od velikih američkih investicija u Hrvatsku

Politički analitičar Višeslav Raos ističe da Obami, koji ima laganu prednost u ključnim državama budući da pobjednika ne odlučuju osvojeni glasovi na nacionalnoj razini, već glasovi elektora, na ruku ne ide to što mnogi građani neće moći doći na birališta zbog uragana Sandy. Osim toga, neke države, poput Floride gdje su republikanci na vlasti, ograničile su rokove za rano glasanje: Obamin stožer drži da su njihovi birači, koji rade slabije plaćene poslove i ne mogu otići s radnog mjesta, stavljeni u nepovoljan položaj. No sve je, ističe Raos, još uvijek otvoreno: jest da Romneyju treba puno više, ali nije isključeno da pobijedi.

Ako Obama, kojega podržavaju mnogi europski državnici, osvoji drugi predsjednički mandat, nastavlja Raos, može se očekivati određeni kontinuitet njegove politike. Na unutarnjem planu, promjene koje bi inicirao možebitni predsjednik Romney odnosile bi se prvenstveno na ekonomiju i poništavanje Obamine zdravstvene reforme. Vanjska politika veća je nepoznanica, iako se Romney u kampanji 'zaletio' s nekim izjavama, pa je tako Kini, gdje slijedi smjena na čelu države, najavio oštriju trgovinsku politiku, a Iranu zaprijetio jačim angažmanom na sankcijama zbog nuklearnog programa.

'Iz hrvatske perspektive ne možemo očekivati nikakve velike promjene, jer Europa, a kamoli ovaj naš dio, više uopće nije u fokusu američke vanjske politike. Što se tiče ekonomskih odnosa, Hrvatska je propustila priliku kada je SAD znatno ulagao u postkomunističke zemlje, a danas u uvjetima ekonomske krize ne možemo očekivati velike investicije iz SAD-a', navodi Raos dodajući da Hrvatskoj ostaje vojno-obrambena suradnja kroz NATO.