Svijet NEDJELJOM U 2

Tadić: o genocidu u Srebrenici nakon pravnih procesa

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, gostujući u nedjelju na Hrvatskoj televiziji, nije se htio izjasniti da li je u Srebrenici počinjen genocid, objašnjavajući da kao političar ima sužen prostor slobode te da će o tome svoje mišljenje izreći nakon što se okončaju pravni procesi koji su još u tijeku

‘Ja o tome imam svoje mišljenje, ali čekam da se završi cijela pravna procedura, a do tada neka o tome govore povjesničari i pravnici’, kazao je Tadić u emisiji "Nedjeljom u 2", ističući da je kao šef države osigurao da u Deklaraciju o Srebrenici uđu oba mišljenja, presuda Međunarodnog suda pravde (ICC) iz 2007. koja govori o genocidu te stav da su počinjeni strašni zločini.

‘Srebrenička deklaracija oblikovana je onako kako ju je bilo moguće izglasati u parlamentu’, rekao je Tadić.
Bivši srbijanski predsjednik složio se da na svim stratištima i logorima, uključujući i Stajićevo gdje su bili zatočeni vukovarski branitelji te ostali logori poput Lore i Bratunca, trebaju biti podignuta spomen obilježja.

Govoreći o tome kako vidi odnose Hrvatske i Srbije u idućih pet do deset godina, upozorio je da odnosi dviju zemalja ne smiju biti opterećeni događajima iz 40-ih i 90-ih godina.

‘Ako se budemo uronili u 90-e ili 40-e, doživjet ćemo šovinističku farsu’, rekao je Tadić, ističući da dvije zemlje moraju shvatiti da smo ‘malo tržište’ kojemu je potrebno udruživanje.

‘Inače ćemo tavoriti i biti nekonkurentni’, upozorio je Tadić i kao primjer ‘velikog ekonomskog potencijala’ naveo ‘zajednički jezik i resurs kulture’.

Osvrnuvši se na Kosovo, Tadić je ocijenio da je za Kosovo ‘projektirao politiku koja je tragala za rješenjem’.

‘Pokrenuo sam inicijativu koja je krenula od postulata međunarodne politike da nema podjele Kosova i domaće politike da nema priznanja’, rekao je Tadić, podsjetivši da njegov plan od četiri točke - zaštita Srba u enklavama, poseban status za srpske manastire, zaštita imovinskih prava Srba i potpuno odvojeno rješenje za sjever Kosova - ‘nije značio podjelu Kosova već rješenje koje funkcionira’.

Prema njegovim riječima, u Srbiji bilo koja vlada s drugačijom politikom prema Kosovu ne može dobiti većinu.
Votelja Aleksandra Stankovića također je zanimalo Tadićevo mišljenje o Draži Mihajloviću, podsjećajući da je u njegovom mandatu pokrenuta inicijativa za rehabilitacijom četničkog pokreta.

222721,220602,216959,209234

‘Ne vidim svrsihodnost te inicijative’, kazao je Tadić. Prema četničkom pokretu ima, kazao je, ‘negativni stav’, a Dražu Mihajlovića vidi kao monarhista.

‘On nije bio fašist, bio je monarhist’, kazao je Tadić, pojasnivši, međutim, da je bio ‘kvisling jer jer kalkulirao i nije se suprotstavljao okupatoru’.

Govoreći o stranačkim izborima Demokratske stranke (DS) koji bi se trebali održati 10. studenoga, Tadić je potvrdio da trenutno jest kandidat za predsjednika DS-a ali da će o tome ipak ‘konačnu odluku donijeti 4. studenoga’.

Odbacio je sve optužbe da je ‘diktatorski obnašao funkciju predsjednika države’ i vladao čvrstom rukom, smatrajući da je donosio teške odluke u vrlo složenim uvjetima u kojima se nalazila Srbija, poput uhićenja posljednjih haških optuženika i borbe protiv organiziranog kriminala.

‘Negdje ste morali očvrsnuti svoju ruku’, ocijenio je Tadić, priznajući da su ‘neke smjene u Srbiji bile bolne’. Na optužbe da je otpadniku iz Šešeljeve stranke Tomislavu Nikoliću pomogao da osnuje vlastitu Srpsku naprednu stranku (SNS), da bi ga kasnije i pobijedio, Tadić je ocijenio da je njegov posao bio ‘pomirenje unutar Srbije’, podsjetivši da ‘je najveća oporbena stranka promijenila politiku’, odmaknula se od prekrajanja granica i okrenula se europskim integracijama.

‘Da, platio sam cijenu pomirenja s SNS-om’, zaključio je Tadić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još