FRANCUSKA SPREMA INTERVENCIJU

Sjeverni Mali na putu da postane mali Afganistan

27.10.2012 u 07:30

Bionic
Reading

Prema izvješćima koja stižu, Arapsko proljeće pretvara se u još jednu šerijatsku jesen na vrelom saharskom pijesku sjevernog Malija, gdje su se tuareškim separatistima u borbu protiv hunte iz Bamaka umiješali islamisti

Prvotni savez između saharskih naroda predvođenih osebujnim drevnim ratnicima Tuarezima i nove radikalne skupine Ansar Dine razvrgnut je kada su potonji u malijskoj pustinji odlučili uvesti šerijat. I tek što su proglasili nezavisnu državu Azavad, Tuarezi su nakon teških sukoba s islamistima izgubili praktički jedina tri grada u tom golemom pustinjskom prostranstvu: Kidal, Gao i Timbaktu.

Ansar Dine prima u svoje redove džihadiste iz Sudana i raznih krajeva arapskog svijeta. Prošlog vikenda navodno su stotine takvih ušle u sjeverni Mali.

Zapadni mediji pišu da je vođa skupine Ansar Dine, kidalski fundamentalist Ijad Ag Gali, blisko povezan s magrebskom Al Kaidom. On to opovrgava, ali bitnije je da se, prema dostupnim izvješćima, njegova vjerska milicija ponaša slično kao Al Šabaab u Somaliji, odnosno talibani u Afganistanu. Blokiraju konvoje sa zapadnom humanitarnom pomoći i uništavaju UNESCO-m zaštićene dragulje srednjovjekovne afričke arhitekture (koji su dio islamske tradicije, ali radikalima su nepodobni jer pripadaju sufijskom smjeru). Svjedoci događanja tvrde za Reuters da Ansar Dine pokušava zatvoriti kafiće, zabraniti zapadnu i malijsku glazbu, nogomet i videoigrice. Posebno su ugrožene žene, koje u nomadskoj tuareškoj kulturi uživaju veća prava nego u radikalnim islamskim društvima.

I dok se po pitanju vala prevrata u muslimanskim zemljama europski medijski fokus pokušava izoštriti na Siriji, Libiji, Egiptu i Tunisu, ugrožene države srednje Afrike, ali i stara kolonizatorica Francuska, smišljaju što učiniti povodom raspada države Mali.

Francuski diplomati bez kompleksa su izvijestili agenciju AP da im je Washington 'dodijelio ulogu lidera u borbi s krizom u Maliju'. SAD je uznemiren, jer malijsko je nasilje posljedica rata u obližnjoj Libiji, zemlji u kojoj su islamisti prošlog mjeseca ubili američkog veleposlanika i još trojicu američkih državljana.

Za početak, Francuzi namjeravaju poslati u svoj negdašnji posjed bespilotne letjelice za izviđanje. U okolnim zemljama – redom frankofonskim bivšim kolonijama poput Obale Bjelokosti, Čada ili Senegala – Francuska ima stotine svojih vojnika. No tu su i specijalne postrojbe i privatne vojne kompanije koje su se namnožile na tržištu uz NATO-ve intervencije u 21. stoljeću. Jednoj o njih službeni je Pariz, prema izvorima AP-a, dodijelio 'nadzor nad Malijem'.

No pustinjski islamisti već su oteli šestero francuskih državljana i prijete da će ih ubiti ako Francuska krene u vojnu intervenciju. Uz to, 'neokolonijalna' politika u Francuskoj ima mnogo protivnika, pa službeni Pariz skupa s vođama Ujedinjenih naroda zagovara da se u vatru gurnu postrojbe srednjoafričkih država, dok bi zapadne jedinice imale pozadinsku, pripremno-stratešku funkciju; možda nešto slično američkoj ulozi u organizaciji akcije Oluja.