S ovoga summita, na kojem hrvatski premijer Zoran Milanović sudjeluje kao promatrač, ne očekuju se nikakve odluke, nego rasprava u sklopu priprema za summit u prosincu, kada bi se mogle donijeti dalekosežnije odluke o budućnosti Unije.

'Neće biti odluka, nego se pripremamo za summit u prosincu. Moramo postaviti smjernice', izjavila je po dolasku na summitu njemačka kancelarka Angela Merkel

Kancelarka Merkel je neposredno prije summita imala bilataralni sastanak s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandom kako bi pokušali smanjiti razlike u stajalištima. Predsjednik Hollande je imao također i odvojeni razgovor s talijanskim premijerom Mariom Montijem

Kancelarka Merkel je u četvrtak ujutro u Bundestagu tražila jačanje proračunske unije te branila ideju da se europskom povjereniku za ekonomske i monetarne poslove da pravo veta na nacionalne proračune država članica.

Proračunska ili bankovna unija?

'Mislim, a to kažem u ime cijele njemačke vlade, da bismo mogli učiniti korak naprijed dajući Europi istinsko pravo miješanja u nacionalne proračune kada ne poštuju granice propisane za stabilnost i rast', kazala je.

'Kada budemo imali mehanizam koji će moći proglasiti nevažećim neki proračun (...) to će biti trenutak u kojem će nam naravno trebati netko u Komisiji tko će imati ovlasti u tom pitanju, a to može činiti samo povjerenik za ekonomska pitanja', kazala je.

'Znam da mnoge države članice još uvijek nisu spremne na to, nažalost (...), no to ništa ne mijenja na činjenici da ćemo se za to boriti', dodala je.

Tu je zamisao početkom tjedna iznio njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble

Na to je prije pripremnog sastanka socijalističkih i socijaldemokratskih čelnika reagirao Hollande. 'Tema Europskog vijeća nije proračunska unija, nego bankovna unija. Dakle, jedina odluka koju trebamo donijeti do kraja godine jest odluka o uspostavi bankovne unije, posebice prvi korak u tom pravcu - jedinstveni nadzor banaka', rekao je Hollande.

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy predstavit će čelnicima privremeno izvješće o budućem izgledu eurozone, koje je pripremio u suradnji s predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Europske središnje banke Mariom Draghijem i šefom euroskupine Jean-Claude Junckerom

Riječ je o nastavku posla, započetog na summitu u lipnju ove godine, kada je čelnicima predstavljeno izvješće pod naslovom 'Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji', s prijedlozima za uspostavu bankovne, fiskalne, ekonomske i političke unije.

Na summitu u lipnju, Van Rompuy je zadužen da razradi pojedinosti i konkretne smjernice s vremenskim rokovima za uspostavu istinske ekonomske i monetarne unije. Konačno izvješće bit će predstavljeno na summitu u prosincu, a u privremenom izvješću, koje će biti podloga za raspravu na ovom summitu, konstatirane su one točke u kojima postoji prilična suglasnost te ideje o kojima će se još trebati razgovarati.

Među tim idejama je i uspostava zasebnog proračuna za eurozonu, uvođenje ministarstva financija i mogućnost da se eurozona zadužuje izdavanjem trezorskih zapisa. Te ideje otvaraju puno pitanja, a čelnici EU-a još su daleko od usuglašenih odgovora na njih.

Čelnici EU-a u tom kontekstu će razgovarati i o nedavnom prijedlogu za uspostavu jedinstvenog nadzornog mehanizama za europske banke, te o napretku na uspostavi bankovne unije.

Vrlo oštre rasprave se očekuje oko jedinstvenog nadzora bankarskog sustava. Francuska želi da se što prije to uspostavi, dok se Njemačkoj ne žuri te se ne slaže s prijedlogom da se nadzire svih šest tisuća banaka, nego samo one najveće koje djeluje prekogranično, u više država članica.

Izravna dokapitalizacija banaka

Sustav je jedinstvenog nadzora banaka iznimno je važan, jer je njegova uspostava uvjet da bi novi stalni fond za rješavanje kriza, Europski stabilizacijski mehanizam mogao izravno dokapitalizirati banke. Izravna dokapitalizacija banaka trebala bi u budućnosti spriječiti da se bankarske krize pretvore u dužničku krizu, jer su do sada države iz svojih proračuna spašavale posrnule banke.

Komisija je prošli mjesec objavila prijedlog za uspostavu jedinstvenog mehanizma za nadzor svih banaka u eurozoni, što je prvi korak prema uspostavi bankovne unije i preduvjet za neposrednu dokapitalizaciju banaka iz europskih fondova za spas eura.

Središnju ulogu u nadzoru svih šest tisuća banaka u eurozoni imala bi Evropska središnja banka (ECB).

Komisija se zauzima da se takav mehanizam uspostavi do početka sljedeće godine.

Uspostava bankovne unije predviđena je u tri koraka: najprije ECB dobije ovlasti za nadzor banaka u eurozoni i u zemljama članicama izvan te zone, a koje to žele prihvatiti; zatim se uspostavlja fond za zatvaranje banaka u poteškoćama te mehanizam za zaštitu depozita građana u eurozoni.