Svijet NEDJELJOM U 2

Pahor o Kosor: Da, imali smo političku romansu

Borut Pahor, bivši slovenski premijer i kandidat na predstojećim izborima za slovenskog predsjednika, ne žali što mu je popravak odnosa s Hrvatskom oduzeo dio vremena za oporavak slovenskog gospodarstva 2008 godine. Gostujući u emisiji 'Nedjeljom u 2' izjavio je da smatra da je pravilno odlučio i nije pogriješio jer je postigao mir i prijateljstvo s Hrvatskom

'Kao premijer u to doba predstavljao sam gromobran u koji su udarale sve kritike. Iako sam nekada bio neopravdano kritiziran, želio sam rasteretiti ljude kako se ne bi bojali reći da sam ja krivac', rekao je Pahor, dodajući da je slovensku vladu preuzeo krajem 2008. kada javnost i politika nisu prepoznali težinu pada BDP-a.

Kod Jadranke, pa na HRT

Komentirajući glasine o navodnoj romansi s Jadrankom Kosor, Pahor je ustvrdio da je 'politička romantika bila velika'.

'Privatno? Dobri smo prijatelji', rekao je Pahor, dodajući da se s bivšom premijerkom susreo i prije gostovanja  na HRT-u.

Njegova osobna odgovornost je velika jer se uz rješavanje gospodarske krize mjerama osiguranja bankarskog sustava, za nesmetan tijek osnovne proizvodnje, prihvatio i rješavanja još jednog velikog problema: odnosa s Hrvatskom.

Za prvi razgovor s bivšom premijerkom Jadrankom Kosor, koji je odbio da bude na otvorenom u dvorcu Trakošćan i tražio je da uđu unutra, rekao je da nije želio da razgovor prate obavještajne službe.

'Morate znati da su velike države kao što su SAD ili Rusija, a i velike europske države poput Njemačke i Francuske, usmjerile pažnju na zaoštravanje spora Slovenije i Hrvatske i pravilno procijenile da u određenom trenutku politički i gospodarski incident može prerasti u sigurnosni koji će biti teško zaustaviti', rekao je Pahor, dodajući da je takvu ocjenu dijelio s Jadrankom Kosor.

'Oko pregovora su u početku pomagale SAD i Švedska kao predsjedatelj EU-a, a kasnije to nije bilo potrebno. Tako smo imali dvoje koji su nas nadzirali kako bismo se držali onoga što je bilo obećano. Poslije nam ni taj nadzor nije bio potreban', rekao je Pahor.
214800,214401,206713,206616O kasnijim razgovorima s Kosor, Pahor je slikovito kazao: 'Imali smo povjerenja jedno u drugo i pomagali smo si pri teškim međusobnim odlukama, koje smo riješili nakon mojih i njezinih razjašnjenja stavova. Jednostavno smo znali da jedan ima vodu, a drugi hranu, penjemo se i jedno bez drugoga ne možemo do vrha. Morali smo zajedno i tako smo došli do vrha.'

'Kompromis je bio takav da nismo našli rješenje međusobnog spora, nego smo našli način rješavanja spora koji je obostrano prihvatljiv. Bila je to pobjeda razuma i hrabrosti u demokraciji', smatra bivši slovenski premijer.

Sanader - tvrd pregovarač

Govoreći o svojim prvim kontaktima s tadašnjim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u vrijeme kad je Slovenija zbog toga bila blokirala nastavak hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om, Pahor je rekao da se Sanaderu činilo da je Slovenija 'premala država' u Europskoj uniji te da će na na nju veće članice izvršiti pritisak kako bi se to pitanje riješilo. Rekao je da su njemu kao slovenskom premijeru na prvom mjestu bili nacionalni interesi i da je svima koji su pritiskali, a spomenuo je njemačku kancelarku Angelu Merkel, poručio da neće odustati od rješenja koje je za Sloveniju pravedno.

WikiLeaks 'ne govori istinu'

Pahor je komentirao i informaciju koju je objavio Wikileaks, a prema kojoj je američkim diplomatima u Ljubljani Pahor govorio kako Hrvatska i Srbiju trebaju ući zajedno u Europsku uniju. Kazao je da je zapravo rekao, a to misli i danas, da 'ako Hrvatska postane članica EU-a, ni Srbija ne smije ostati bez europske perspektive' jer bi predugo čekanje Srbije na članstvo u EU-u bio loš za pomirenje na Balkanu.

Pahor je rekao da je Slovenija tada odbacila i 'ultimatum' francuskog predsjedništva koje je predlagalo kompromis koji bi omogućio nastavak hrvatskih pristupnih pregovora i da je to za njega to bilo 'teško vrijeme teških odluka' i velikih pritisaka.

Svog tadašnjeg kolegu Sanadera nazvao je tvrdim pregovaračem, ali nije komentirao njegove tvrdnje da je otišao s položaja kako bi omogućio rješenje hrvatsko-slovenskog spor.

Pahor je kazao da se ključan trenutak dogodio kada je tadašnji europski povjerenik za proširenje Olli Rehn 'odlučio digunuti ruke' od pregovora Hrvatske i Slovenije, te da su on i Sanaderova nasljednica na dužnosti Jadranka Kosor, ostavši međunarodno izolirani i suočeni sa sve većim tenzijama, shvatili da moraju uzeti stvari u svoje ruke. Kazao je i da SAD i Švedska koja je tada predsjedala EU-om, nisu imali veliku ulogu u rješavanju spora, iako su u njemu posredovali.

Ljubljanska banka u okviru Sporazuma o sukcesiji

Što se tiče prijepora oko Ljubljanske banke i njezinih štediša u Hrvatskoj, Pahor je rekao da problem treba riješiti u okviru Sporazuma o sukcesiji slijednica nekadašnje SFRJ, pri čemu je podsjetio da je o takvom rješenju pregovarao i s nekadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor na sastanku u Bohinju 31. srpnja 2010.

'Želja je Slovenije da hrvatski štediše Ljubljanske banke dobiju svoj novac, preko institucija za sukcesiju u Baselu. Mislim da će ga dobiti', rekao je Pahor.

Bivši slovenski premijer rekao je kako bi vlada Janeza Janše u parlamentarni postupak mogla uputiti prijedlog ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om nakon što je Hrvatska, kako je rekao, zadnjim pismom hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić potvrdila da će se pitanje Ljubljanske banke i štediša rješavati u Baselu, te da je za ratifikaciju pristupnog sporazuma Hrvatske s EU-om u slovenskom parlamentu potrebno osigurati dvotrećinsku većinu.

Pahor je u emisiji govorio i o aktualnim pitanjima iz slovenske politike i kampanji za predsjedničke izbore 11. studenoga, a na kojima je jedan od tri službena kandidata, uz sadašnjeg predsjednika Danila Tuerka i predstavnika desnice Milana Zvera. Svoju želju da nastavi političku karijeru kao predsjednik države Pahor je argumentirao činjenicom da ima veliko političko iskustvo te da se osjeća kao kandidat koji može povezati različite političke silnice u vrijeme ekonomske krize koja još traje.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još