U dramatičnom intervjuu za njemačke poslovne novine Handelsblatt grčki premijer Antonis Samaras usporedio je stanje svoje države s Weimarskom Republikom i upozorio da je u Grčkoj ugrožena demokracija. S druge strane Institut međunarodnih financija kaže da je bila pogrešna strategija ekstremne štednje jer je zapravo trebalo poticati rast
'Grčka demokracija stoji pred svojim dosad najvećim izazovima', izjavio je grčki premijer Antonis Samaras u intervjuu za Handelsblatt, dodajući da se zapravo nalaze u sličnom stanju kao Njemačka tijekom Weimarske Republike, čija je propast dovela Hitlera na vlast. 'Zajedništvo grčkog naroda ugroženo je velikom i rastućom, ekstremnom nezaposlenošću, kao u Weimarskoj Republici. Društvo kao cjelina ugroženo je rastućom popularnošću ekstremne ljevice, ali i nečim što se kod nas prije nije pojavljivalo, a to je sve veća moć desnoekstremističke, zapravo neonacističke stranke', rekao je Samaras, referirajući se na Zlatnu zoru, koja je po anketama trenutno 'treća stranka u državi'!
Grčki premijer upozorio je da neuspjeh njegove vlade znači 'put u kaos' te da je ovo 'posljednja šansa za Grčku'. Samaras ističe da je Grčka 'u pet godina izgubila trećinu svojeg životnog standarda' te da rezovima uskoro mora doći kraj, jer 'mora postojati svjetlo na kraju tunela'. Više od pola mladih je nezaposleno, 'sve više ljudi hrani se u javnim kuhinjama, dosadašnji rezovi išli su do kosti, došli smo do krajnje granice' – nabraja Samaras u Handelsblattu.
Samaras naročito zamjera izjave njemačkom vicekancelaru Phillipu Roesleru, koji je rekao da ne bi bilo strašno ako Grčka napusti eurozonu. 'On očito nije naš saveznik', konstatira Antonis Samaras, ističući pozitivan primjer Hans-Dietricha Genschera kao odgovornog europskog političara. Njemačkoj kancelarki grčki premijer poručuje da bi trebala konačno posjetiti Grčku, u kojoj je 'u svakom trenutku dobrodošla'.
I dok je Samaras izjavio da Grčka cijeni pomoć Njemačke, ekonomski stručnjaci Instituta za međunarodne financije tvrde da je od Merkel nametnuta politika ekstremne štednje i bolnih rezova bila pogrešan način nošenja s krizom u eurozoni. Taj je institut prošle godine pomogao Grčkoj i njenim kreditorima da dođu do dogovora kojim bi se grčki dug smanjio za pola, javlja Guardian, te okuplja najmoćnije ljude iz svijeta bankarstva i financija. Predsjednik Instituta za međunarodne financije Charles Dallara izjavio je da je tvrdoglav naglasak na štednji samo pogoršao situaciju. 'Najveće svjetske ekonomije moraju koordinirati svoje politike ili ćemo se naći u vječnoj situaciji niskog gospodarskog rasta i nestabilnosti. Ako želimo stvoriti bazu za globalnu ekonomsku ekspanziju, potrebno je više političke akcije na tom području', kaže Dallara.
Nesigurnost vezana uz financijsku stabilnost pojedinih europskih država samo produljuje krizu, kao i kontradiktorna politika po kojoj se s jedne strane provodi ekstremna štednja, a s druge centralne banke zatrpavaju tržište tzv. jeftinim novcem. Institut smatra i da se kamate koje Bruxelles traži od Grčke trebaju smanjiti za 50 posto.
Zbog mjera štednje urušava se i politički konsenzus u Portugalu, u Španjolskoj je narod već na ulicama, a Katalonija zbog krize želi nezavisnost. Očekuje se i da će Cipar uskoro od EU-a zatražiti pomoć od 11 milijardi eura da ne bi bankrotirao
