Svijet KAD ĐETIĆI BIRAJU

Ustaše, četnici i partizani na crnogorskim izborima

Milo Đukanović Izvor: Pixsell Editorial Standard , Autor:Tomislav Kvesic/Vecernji list
  • Autor: Ante Srzić
  • 23.4.2013 14:38:55
  • 3.10.2012 7:00:00

U Crnoj Gori vodi se žestoka predizborna kampanja za parlamentarne izbore koji bi se trebali održati 14. listopada, a u kojoj se kao što je to običaj u postjugoslavenskim republikama kao glavna tema nametnuli ustaše, četnici i partizani i brzo s naslovnica otjerali pitanja ekonomskog rasta i zapošljavanja.

U dinamičnoj kampanji crnogorski alfa i omega Milo Đukanović oporbu optužuje za velikosrpski nacionalizam, a oni njega da je od države napravio privatni biznis i pri tom se ne biraju riječi. Aktivisti su gradove izlijepili nasmiješenim licima političara, a u potragu za glasovima ide se osobno i do zadnjeg sela jer je uvedena metoda agitiranja od vrata do vrata.
Dosadašnja vladajuća koalicija Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) pojačana je Liberalnom partijom i na izborima nastupa pod nazivom "Europska Crna Gora". Nositelj izborne liste koalicije je šef DPS-a Milo Ðukanović, a njen izborni slogan je 'Naprijed Crna Goro'. Milo Đukanović neupitni vladar Crne Gore i političar s najdužim stažem u vlasti na Balkanu, koji seže još daleko u prošlost kada je oduševljeno pozdravljao okupaciju hrvatskog juga i agresiju na Dubrovnik, počeo je u ovoj izbornoj kampanji pokazivati znakove nervoze, nakon što se oporba počela ujedinjavati. Đukanović napada oporbene vođe oštro i na osobnoj razini, što su primijetili i u posebnoj misiji OESS-a koja nadgleda izbore.

Ipak veći problem u nastavku političke karijere mogle bi mu predstavljati korupcijske afere koje se povezuju s njim osobno ili članovima njegove svite. Đukanović ne isključuje mogućnost novoga povratka na neku državnu funkciju, ukoliko se za tim ukaže potreba. Koja bi ga to potreba točno vratila na funkciju nije definirao. Đukanović, dakle, obećava da će ako pobjedi uvesti zemlju u NATO i prijeći posljednje dionice puta ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Tu će morati odgovoriti na mnoga pitanja briselskim birokratima ako ikada misli zatvoriti Poglavlje 23.

Glavni izazivač crnogorskog superteškaša je Demokratski front (DF) nositelja Miodraga Lekića, raznolika koalicija sastavljena od Nove srpska demokratije Andrije Mandića, koji se protivio nezavisnosti Crne Gore i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića kojemu pobornici nezavisnosti upravo prigovaraju pragmatičnu koaliciju sa Srbima kako bi se dokopao vlasti. Veliki minus predstavlja im činjenica da u svoj blok nisu privukli najjaču oporbenu stranku Socijalističku narodnu partiju (SNP), iako su im se pridružili neki od glavnih ljudi iz te stranke poput Predraga Bulatovića i Milana Kneževića.

Između dvije opcije se razvila bespoštedna bitka. Tako Đukanović i njegovi stranački kolege optužuju Demokratski front da ga vode protagonisti velikosrpske i Miloševićeve politike i četnici jer je Miodrag Lekić bio veleposlanik Savezne Republike Jugoslavije u Rimu, a predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić, koja je član DF-a, ima titulu četničkog vojvode. Iz Demokratskog fronta uzvraćaju Đukanoviću poznatim optužbama za korupciju i nepotizam. Opozicija optužuje vladajuću koaliciju da je zaposlila nove službenike u državnoj upravi i koristi mogućnost zapošljavanja u državnim poduzećima kako bi zadobila više glasova, a ni njima prijetnje nisu strane tako sadašnjem premijeru Crne Gore Igoru Lukšiću prijete da će imati posla s državnim tužiteljem kada oni dođu na vlast. 217621,216030,215745,212414Lekića, međutim, kritizira i koalicija Srpski nacionalni savez jer je, prema njihovom mišljenju, 'izdao srpske nacionalne interese'. Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić, također se bavi 'srpstvom' i identitetskim pitanjima, pa je na jednom skupu kazao da će poslije 14. listopada vratiti srpski jezik u crnogorske škole, zaštiti Srpsku pravoslavnu crkvu i vratiti prijašnje državne simbole. Milo Đukanović je vješto koristi neslogu među oporbenjacima i poziva pristalice vladajuće koalicije da masovno izađu na birališta, jer njihova eventualna apstinencija 'otvara prostor rušiteljima Crne Gore'.  Zbog problematične stranačke prošlosti, nesklone crnogorskoj nezavisnosti, Lekić pokušava kampanju usmjeriti prema ekonomskim pitanjima jer se tu i kriju slabosti vladajućih, poput opadanja životnog standarda, nezaposlenosti i korupcije, ali mu to očito ne uspijeva. 'Želimo razgovarati o ekonomiji, ali se o njoj ne govori na nastupima vladajuće koalicije. Poslije jurenja ustaša, oni sada jure četnike', kaže Lekić.

Osim prosrpske oporbe koju godinama lako pobjeđuje na izborima Đukanović se okomio na novi zametak oporbe u tek osnovanoj stranci Pozitivna Crna Gora. Za Đukanovića njegova koalicija na listopadskim izborima kao konkurenciju 'ima jalovu i nesposobnu oporbu, koju podržavaju strukture koje se formalno predstavljaju kao nevladin sektor, a jasno iskazuju svoje političke ambicije'. On je, na predizbornom skupu u Danilovgradu, rekao da opozicija ima podršku i određenih medijskih monopola u Crnoj Gori. Pozitivnu Crnu Goru nazvao je strankom 'medijskih tajkuna' aludirajući na tjednik 'Monitor' i dnevnik 'Vijesti' čiji vlasnici su, navodno, osnovali ovu partiju.

Stranke manjinskih naroda nastupaju samostalno na izborima, jer im na ruku ide novi izborni zakon.  Izborne liste su predali Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa, dok će Albanci imaju čak četiri liste- Demokratska unija Albanaca, grupa građana Albanska omladinska alijansa, Koalicija Za jedinstvo i Albanska koalicija Demokratski savez, Demokratska partija i Albanska alternative. Hrvatska manjina u Crnoj Gori okupljena oko Hrvatske građanske inicijative nada da će ostvariti jedan mandat na manjinskoj listi. Parlamentarni izbori u Crnoj Gori zakazani su za 14.listopada, bit će deveti od uvođenja višestranačja, odnosno treći nakon stjecanja nezavisnosti 2006. godine.  Na izborima će sudjelovati 13 političkih subjekata - sedam koalicija, pet partija i jedna grupa građana, koji će se boriti za 81 zastupničko mjesto u parlamentu.  Pravo glasa na izborima imat će oko 512.000 građana Crne Gore, a konačan birački popis Državna izborna komisija objavit će 3. listopada.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još