Svijet SUKCESIJSKA TRAKAVICA

Hrvatski korpus u EU-u spasit će baština SFRJ?!

S obzirom na skoro članstvo u EU-u i širenje hrvatskog korpusa u Bruxellesu, gdje se djelatnici Misije RH, koji dolaze iz raznih ministarstava, gužvaju na unajmljena dva kata poslovne zgrade, Hrvatska mora iznaći trajno rješenje za svoje diplomatsko predstavništvo. Tportal doznaje da je odgovarajuća zgrada već locirana, no kupovina ovisi o realizaciji planiranog kredita od 11 milijuna eura, koji bi pak dodatno opteretio proračun MVEP-a

Na problem smještaja hrvatskih predstavnika u Bruxellesu nedavno je, u svjetlu sukcesije diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ, neizravno ukazao i premijer Zoran Milanović. Vlada je, podsjetimo, prihvatila rezoluciju Zajedničkog odbora za sukcesiju kojom se, uz ostalo, predviđa prodaja rezidencije u New Yorku i veleposlanstva u Bonnu te raspodjela dobivenih sredstva između Hrvatske, Slovenije i Srbije. Milanović je pritom ustvrdio da je zgrada u New Yorku vrijedna s više aspekata, 'a najviše po broju nula s kojima se piše', dodajući da bi se 'možda od te imovine, koju očito svu nećemo koristiti, mogla financirati kupnja onog što nam treba u Bruxellesu'.

Zbog sve većeg broja djelatnika Misije RH pri EU, rješenje se mora hitno pronaći. Upućeni smatraju da je isplativije ući u 15-godišnji kredit za zgradu koja po svim kriterijima odgovara potrebama hrvatskog diplomatskog korpusa, nego unajmiti veći prostor, osobito stoga što bi mjesečni najam praktički iznosio isto koliko i rata kredita. Inače, novac od prodaje sukcesijske imovine neće završiti u resornom MVEP-u, već će se sliti u državni proračun. Iz uvida u stanje proizlazi da je riječ o veoma složenom i dugotrajnom procesu, pa za saniranje gorućih diplomatskih potreba nije uputno računati na nasljedstvo bivše države.

Prema Ugovoru o pitanjima sukcesije, udio Hrvatske u imovini bivše SFRJ (zlato, druge rezerve te udjeli) koja se čuva u Banci za međunarodna poravnanja iznosi 28,5 posto. Istovremeno, Hrvatskoj pripada 23,5 posto 'kolača' od nekoć zajedničke diplomatske i konzularne imovine, koju prema Ugovoru o pitanjima sukcesije, čine 123 objekta – zgrade veleposlanstava, konzulata i rezidencija, kuća, stanovi i zemljišne parcele - ukupne vrijednosti 266,4 milijuna dolara. Uz napomenu: navedeni iznos rezultat je valorizacije iz 1990. godine, kada je, primjerice, rezidencija na elitnoj Park aveniji u New Yorku procijenjena na 1,8 milijuna dolara. Dvadesetak godina kasnije, okvirna vrijednost tog dvoetažnog stana, koji mediji s područja bivše Jugoslavije obično navode kao krunski dragulj sukcesije diplomatsko-konzularne imovine, udeseterostručena je i iznosi oko 20 milijuna dolara.
215800,180757,149645 ,148110Po mjerilima s početka 90-ih, imovina koja je dosad pripala Hrvatskoj vrijedna je gotovo 108 milijuna kuna, ne računajući objekte koje RH dijeli s drugim sljednicama SFRJ. Sudbina te imovine, pojašnjavaju u MVEP-u, određuje se nakon uvida u aktualno stanje nekretnine, primopredaje/preuzimanja, uknjižbe vlasništva sukladno propisima zemlje domaćina, dodatnih ulaganja i potencijalnih potreba hrvatskih predstavništava.

Beč preuzet, na redu je Haag

Fotografije s početka teksta svjedoče da je najvredniji objekt koji je dosad pripao Hrvatskoj, rezidencija u Stockholmu, onomad procijenjena na 4,8 milijuna dolara, zatečena je u prilično derutnom stanju. Službenom Zagrebu pripalo je i veleposlanstvo u Beču (2,7 milijuna dolara), veleposlanstvo u Lisabonu (1,5 milijun), rezidencija u Oslu (1,4 milijun), generalni konzulat u Torontu (1,3 milijun), rezidencija u Madridu (milijun dolara), veleposlanstvo u Haagu (700.000), dva stana u Trstu (500.000) i rezidencija u Helsinkiju (400.000).

Imovina Kraljevine Srbije

Zastarjele procjene i dalje su relevantan faktor za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine. Iako su nekretnine dobrim dijelom rasparčane među državama sljednicama SFRJ - službeni Zagreb ishodio je i povrat 144 umjetnička djela hrvatskih slikara iz bivših jugoslavenskih diplomatskih predstavništava - kraj sukcesijske trakavice još se ne nadzire. Posljednji sastanak Zajedničkog odbora za sukcesiju održan je u ožujku, a idući termin za susret u Makedoniji (sjednice sazivaju države sljednice po abecednom redu) još nije određen. Živopisnosti diplomatskog pripetavanja oko podjele nasljedstva doprinose i posebne okolnosti oko pojedinih nekretnina, pa se tako veleposlanstva u Bugarskoj i Rumunjskoj, kao i zemljište od gotovo 4.000 četvornih metara u Istanbulu, navode kao vlasništvo Kraljevine Srbije, dok su neka predmet dugogodišnjeg, pa i stogodišnjeg zakupa, poput veleposlanstva u Zambiji do 2071. godine.

Inače, osoblje veleposlanstva u Haagu službeno će preuzeti objekt za nekoliko mjeseci, a to je već učinjeno sa zgradom u Beču, koja nakon obnove služi kao hrvatsko veleposlanstvo. Za stavljanje u funkciju svih navedenih nekretnina nužna su znatna financijska sredstva, navode iz MVEP-a.

Nije definirana ni namjena nekretnina koje su Hrvatskoj pripale odlukom iz ožujka. Pritom, najviše je procijenjeno veleposlanstvo u Kartumu (1,4 milijuna dolara), a slijede rezidencija u Nairobiju (milijun dolara), rezidencija na Madagaskaru (700.000), veleposlanstvo u Alžiru (600.000) te veleposlanstva u Santiagu i Tunisu (po 400.000).

Na idućim sastancima odbora bit će određeni datumi primopredaje, potom se upisuje vlasništvo Hrvatske nad njima, a tek nakon toga RH će moći njima raspolagati. Jednako tako, tek nakon neposrednog uvida u stanje svakog pojedinog objekta moći će se utemeljeno procijeniti vrijednost i donijeti odluke o njihovoj namjeni, dodaju u MVEP-u.

Hrvatskoj su u ožujku dodijeljeni i udjeli u zgradama veleposlanstava u Alžiru i Maroku. Zgradu veleposlanstva u Alžiru (600.000 dolara) Hrvatska će podijeliti s BiH u svrhu zajedničke prodaje ili drugim rješenjem kroz bilateralni dogovor. Zgrada još nije preuzeta niti je utvrđen datum primopredaje. Veleposlanstvo u Rabatu dodijeljeno je Sloveniji, uz obavezu Ljubljane da Hrvatskoj nadoknadi njezin razmjerni udio iz sjeverne Afrike u drugoj zemljopisnoj regiji ili pri zajedničkoj prodaji tzv. velikih kompleksa ili kroz bilateralni dogovor u iznosu od 212.000 dolara.

Drugim riječima, Hrvatska će se na idućim sastancima sukcesijskog odbora odlučiti za najbolju opciju, kada se na dnevnom redu nađu nekretnine za čiju je raspodjelu službeni Zagreb zainteresiran ili kad bude donesena odluka o zajedničkoj prodaji posebno vrijednog objekta.

Ruina na Upper East Sideu

No što je, dakle, s nekadašnjim utočištem jugoslavenskih diplomata, dvoetažnom rezidencijom od šest spavaćih soba, četiri kupaonice i dva WC-a na prestižnom Upper East Sideu na Manhattanu, napuštenom početkom 90-ih? Repoteri New York Posta, koji su prije godinu dana uspjeli ući u stan, posljednji su izvijestili javnost o stanju te nekadašnje diplomatske perjanice bivše države, čiji je prvi susjed - do smrti u travnju ove godine - bio legendarni američki novinar Mike Wallace, urednik i voditelj CBS-ove emisije '60 minuta'.

'Stan je grandiozan, ali pokriven tolikim slojem prašine da može odmah potaknuti alergijski napad. Boja se guli sa stropova, a u nekim zidovima otvorene su rupe iz kojih vire cijevi. Na stolu u jednoj od spavaćih soba, također pod debelim slojem prašine, bio je mehanički pisaći stroj. Nije bilo mnogo namještaja, ali nešto je bilo razbacano unaokolo, poput lampe i nekoliko stolica bačenih na krevet. U jednom ormaru visjela je muška odjeća', ispričao je za tportal jedan od sudionika te posjete, čiji su detalji izostali iz članka o 'posljednjoj bojišnici u raspadu Jugoslavije, apartmanu na Park Aveniji vrijednom 20 milijuna dolara' objavljenog u Postu pod naslovom 'Slavs of New York'.

U međuvremenu, države sljednice SFRJ odlučile su će novac od prodaje njujorške rezidencije raspodijeliti Srbija, Hrvatska i Slovenija, a Makedonija i BiH namirit će se sukladno sukcesijskim udjelima u toj zemljopisnoj regiji. Beograd, Zagreb i Ljubljana trebaju angažirati odvjetnički ured, odnosno agenciju koja će prikupiti ponude zainteresiranih kupaca, a nakon toga države sljednice odlučit će hoće li ponudu prihvatiti ili ne. Sudeći po dosadašnjem sukcesijskom tempu i diplomatskim odnosima u regiji, to bi u konačnici moglo značiti da će se milijuni u hrvatskoj državnoj blagajni naći onda kada proširenje diplomatske misije u Bruxellesu zatreba – Beogradu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još