Po njemu, Arktik je pretvoren u suprotnost svom južnom pandanu, brižno čuvanoj Antarktici. Osobito je zabrinjavajuće stanje na ruskim predjelima koji ne pate samo od topljenja leda, već i od ekstremnih količina smeća nataloženog kroz čitavo stoljeće 'pokoravanja' i 'osvajanja' sjevera.

Inozemcev, primjerice, iznosi podatak da je na priobalju Sjevernog ledenog oceana razbacano oko tri milijuna bačvi za gorivo. 'Sveukupno se radi o možda i četiri milijuna tona industrijskog i građevinskog otpada, od kojeg je dio vrlo toksičan. Na ruskim 'sjeverima' odbačeno je i trune više od 20 tisuća jedinica tehnike. Svake godine dogodi se najmanje 20 tisuća pucanja cjevovoda uslijed kojih u more istječu deseci tisuća tona nafte', upozorio je Inozemcev nakon nedavnog posjeta Zemlji Franje Josipa u kojem je pratio ministra za ekologiju i prirodne izvore Sergeja Donskoja.

Taj arhipelag neobična imena (nakon otkrića, po austrougarskom caru nazvali su ga istraživači Weyprecht i Von Prayer) površinom je oko pet puta veći od svih hrvatskih otoka zajedno, a danas slovi za mjesto čudesne prirodne ljepote na kojem od ljudske vrste živi tek nekoliko ruskih građana. Zemlja Franje Josipa odnedavno je jedna od glavnih usputnih atrakcija za turiste koji plaćaju po nekoliko desetaka tisuća eura kako bi se ukrcali na ruske nuklearne ledolomce što su počeli voziti ture do Sjevernog pola.

Zemlja Franje Josipa danas čak uživa status posebno zaštićenog rezervata, no procjenjuje se da na njezinim površinama leži oko 400 tisuća bačvi raznih dimenzija te iz raznih vremenskih epoha i država. 'One sadrže naftne derivate i razna ulja koja ulaze u zemlju. 'Na nekim mjestima ne zna se je li zemlja crna od specifične bazaltne strukture ili od nafte', tvrdi Inozemcev, po struci ekonomist i sociolog. Velike predjele 'netaknute prirode' opisuje kao mjesta nalik na gradilišta. Čak tvrdi da je 'na nekim mjestima zrak kudikamo neprijatniji od onog koji se stvara uz neku višetračnu autotrasu u Moskvi'.

Kad se tome doda sudbina Novaje Zemlje, nešto kompaktnijeg arhipelaga s površinom većom od Srbije koji su Sovjeti pretvorili u poligon za testiranje 224 atomske bombe, slika izoliranog Arktika doista se zamračuje i poprima konture postapokalipse u odnosu na Antarktiku. Sedmi kontinent, naime, također postaje destinacija za one malo ekstremnije i bogatije turiste, ali o ekologiji se vodilo neusporedivo više računa - tvrdi Inozemcev dajući za primjer američku stanicu McMurdo; zapravo mali grad za 1.200 stanovnika s najsuvremenijim tehnologijama skladištenja i neutralizacije otpada.

Rusija se tek počela nositi sa sovjetskim arktičkim balastom. Inozemcev upozorava javnost da je SAD još prije 30-ak godina počeo procesuirati svoje subpolarno smeće, a daleko su odmakle i Kanada te Norveška. Rusija se toga primila zadnja, a imat će najviše posla. S obzirom na vremenske uvjete, misija na zemlji Franje Josipa ima dva mjeseca godišnje za rad. Dosad se za jedan mjesec uspjelo neutralizirati 18,8 tisuća bačvi posijanih po arhipelagu na kojem se procjenjuje da ih ima 400-tinjak tisuća...

Kako bi se ilustrirala nužnost sanacije kritičnih točki Arktika za Ruse, dovoljno je spomenuti da su sjeverna mora jedan od njihovih najvažnijih izvora jestive ribe i morskih plodova. Svježa riba i brojni drugi morski proizvodi neki su od glavnih artikala u ruskim dućanima. Za arktičku regiju često se pisalo da čuva goleme, relativno očuvane ekosustav. No megaplanovi arktičkih sila o vađenju podmorske nafte (navodno petina svjetskih zaliha!), kao i ruske vizije o pravljenju prometne pomorske rute do Kine tijekom cijele godine, stvaraju dodatni pritisak na ekosustav, ne tako davno netaknutog sjevera naše Zemlje.