Ovi zatvorenici ne proizvode samo vrtne prskalice; između ostalog, oni rade i namještaj.

Devedeset i pet posto od 415 zatvorenika u Ravensburgu napušta svoje ćelije i 7,4 sata dnevno provede radeći. Preostalih pet posto ili nisu sposobni za rad ili su bolesni. Dok neki od zatvorenika rade isključivo za zatvor, u smislu da čiste ili rade u kuhinji, 45 posto njih radi za unosan posao u kojem proizvode robe koje od njih naruči klijent. Ovaj model zatvorske proizvodnje smatra se jedinstvenim u Njemačkoj, piše Die Welt.

Ovakav zatvorski biznis dugo je bio bez konkurencije. Ali onda su klijenti počeli davati poslove zatvorskim poduzeća poput onog u Baden-Württembergu, ali i u Nordrhein-Westfalenu i Bavarskoj. Tako su oni postali konkurentni.

U svakom slučaju, 'dani kada su zatvorenici samo sjedili u svojim ćelijama su prošli', kaže Volker Herrling, generalni direktor Vollzugliches Arbeits Wesens Baden-Württemberg, državne ustanove osnovane prije 12 godina kada je došlo do modernizacije zatvorskog sektora. Zatvor također prodaje predmete koje su izradili zatvorenici na svojim internetskim stranicama.

Premda je ekonomska kriza 2009. utjecala i na zatvorsku proizvodnju, stvari su sada bolje, kaže Herrling, ne samo zbog poboljšane gospodarske situacije, već i zato jer su se zatvori modernizirali.

'Doživjeli smo veliki bum u narudžbi nakon 2010', kaže Herrling i dodaje da je zatvor u Baden-Württembergu zaradio više od 30 milijuna eura 2011, a u Bavarskoj je zarada iste godine bila 43,6 milijuna.

'Kako troškovi rada u istočnoj Europi rastu, kao i dodatni trošak prijevoza za proizvedenu robu, izbor mnogih njemačkih tvrtki sada se sveo ili na njemačke zatvore proizvedena ili Kinu', kaže Herrling i dodaje kako je 'Made in Germany' opcija koju žele mnogi.

Otto Oberländer kaže kako 80 posto zatvorenika dobrovoljno želi ići na posao. 2011. u zatvoru u Baden-Württembergu u prosjeku je radilo 5.000 od ukupno 7.000 zatvorenika, dok je u Bavarskoj više od polovice od ukupno njih 12.000. Zatvorenici zarade za 1,97 eura po satu, ali njihove premije zdravstvenog osiguranja i doprinose na osiguranje u slučaju nezaposlenosti plaća država, te nema odbitaka za mirovinu.

Oberländer kaže da motiviranje zatvorenika, osobito onih visoko obrazovanih, može biti problem. Pogotovo zato što im se samo tri sedmine od novca koji zarade zapravo isplaćuje. Ostatak se uplaćuje na štedni račun kako bi im taj novac pomogao kada izađu iz zatvora.

195202,198969,209311,188018