Svijet LJUBLJANSKA BANKA

Hrvatska i Slovenija ostaju u pat poziciji

Drugi sastanak stručnjaka hrvatske i slovenske vlade za rješavanje pitanja dugovanja Ljubljanske banke (LB) prošao je bez približavanja stajališta. Zdravko Rogić i France Arhar su u utorak na sastanku u Zagrebu pretresali događaje iz 1989. godine kad je došlo do promjena u bankarskom sustavu bivše države. Rogić je istaknuo da ne bi bilo nikakvih problema da se te godine dokapitalizirala tadašnja Ljubljanska banka u Zagrebu koja je bila pravni subjekt u Hrvatskoj. No tada je ona postala samo podružnica Ljubljanske banke, a njezina su devizna sredstava završila u Beogradu

Arhar je pak dodao da su tada Hrvatska i Slovenija počele razvijati bankarske sustave na različitim osnovama te da je Slovenija postala stvarnom vlasnicom LB tek 1993. godine kad je banka prvi put dokapitalizirana iz slovenskog proračuna. Kad je pak riječ o sudskim sporovima koje protiv LB i Nove ljubljanske banke (NLB) vode Privredna i Zagrebačka banka, Rogić je rekao kako će postati irelevantni ako ovi pregovori rezultiraju rješenjem.

Obojica stručnjaka su još jednom potvrdila da je predmet njihovih razgovora isključivo preneseni dug, dakle štedni ulozi koje su hrvatski državljani prenijeli na domaće banke i koji im je kasnije država isplatila (riječ je o nekih 270 milijuna eura bez kamata). Nepreneseni dug, kao i potraživanja koja LB ima prema hrvatskim tvrtkama, nisu predmetom njihovih razgovora budući da je riječ o privatno-pravnim odnosima. 'Uplitanje države u to pitanje ne bi bilo dobro jer bi prouzročio više poteškoća nego pozitivnih učinaka, a rješenja su brojna', istaknuo je Rogić.

Arhar je pak potvrdio da se za preneseni dug rješenje traži i u okviru otvaranja prostora za poslovanje slovenskih banka u Hrvatskoj (Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke, nije dopuštao ulazak slovenskih banaka na hrvatsko tržište dok se ne riješi problem deviznih uloga u LB, a toj je mjeri bila podvrgnuta i belgijska financijska institucija KBC, suvlasnica NLB, kad je pokušala kupiti Splitsku banku). Rogić je izjavio kako bi želio da se pregovorima nađe rješenje i za to pitanje te smatra da bi ulaskom NLB na hrvatsko tržište ta banka vratila dio svoje imovine. Arhar nije tako uvjeren i misli da bi dolazak NLB u Hrvatsku predstavljao znatan rizik zbog problema s LB.

Osim drukčijih stajališta o tom problemu čini se da se dvije strane i dalje nalaze čvrsto ukopane na svojim pozicijama kad je riječ o modelu rješavanja duga LB. Arhar tvrdi da se taj problem mora rješavati u sklopu nasljedstva bivše države, i to na osnovi teritorijalnog načela, što znači da je to obveza hrvatske države. Rogić se tome usprotivio navodeći kako su svi ulozi, preneseni i nepreneseni, u bilanci LB. 'Hrvatska nema nikakvih odnosa s Narodnom bankom Jugoslavije', istaknuo je hrvatski stručnjak.

Arhar i Rogić će intenzivirati svoje susrete pa je sljedeći najavljen za dva tjedna budući da je mandat slovenskom predstavniku ograničen do kraja ove godine. No vidljivo je da Ljubljana ne kani odustati od stava da se problem mora rješavati u sklopu nasljedstva bivše Jugoslavije, iako je poznato da se tome protivi BiH, a vjerojatno i Srbija i Makedonija.

Hrvatska pak smatra da je riječ o problemu koji se mora rješavati odvojeno od ratifikacije našeg sporazuma za ulazak u EU i stoga ne vidi potrebu za vremenskih ograničavanjem pregovora (Rogićev mandat nije ograničen). Unatoč takvim dubokim razlikama obojica stručnjaka su optimistična i smatraju da će moći u zadanom roku pronaći prihvatljivo rješenje, što bi imalo izuzetno blagotovoran učinak na budućnost sada ipak zategnutih hrvatsko-slovenskih odnosa.
215278,213483,213327,212985
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još