Svijet SRPSKA DIPLOMACIJA

Vuk Jeremić zavladao Generalnom skupštinom

Bivši srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić danas će na prigodnoj svečanosti preuzeti predsjedavanje Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda. Naime, u ponedjeljak završava 66. zasjedanje GS UN-a, koje je vodio Nassir Abdulaziz Al-Nasser iz Katara, a u utorak počinje novo, 67. Za tjedan dana će se tako u New Yorku sjatiti većina svjetskih državnika koji će na plenarnoj sjednici svojim govorima pokušati dati svoje viđenje ključnih globalnih problema i modela njihovog rješenja

Jasno, sve će oči biti uprte u američkog predsjednika Baracka Obamu koji govori prvi dan, a osim njega na nekog od živopisnih državnika koji bi mogli izazvati šou kao što su ga svojevremeno izveli venecuelanski predsjednik Hugo Chavez kad je stupio za govornicu nakon američkog predsjednika Georgea W. Busha i rekao da 'smrdi po sumporu, ovdje je morao biti vrag' ili pokojni libijski diktator Moamer Gadafi koji je držao govor gotovo sat vremena bacajući papire i Povelju UN-a.

Njihovu će raspravu, kao i sve ostale na plenarnim sjednicama do rujna iduće godine, moderirati Vuk Jeremić. Ovaj se još relativno mlad srbijanski političar (rođen 1975. godine), koji je diplomirao fiziku na Cambridgeu u Velikoj Britaniji, tako uspio izvući iz unutarnje politike u Srbiji kad je relativno neočekivanim manevrom iznio svoju kandidaturu za to mjesto koje ove godine, temeljem regionalnog ključa, pripada zemljama Istočne Europe. Do tada se smatralo da će konsenzualno biti prihvaćen litavski kandidat Dalius Čekuolis, ali Jeremić je krenuo u oštru kampanju i na kraju se moralo pribjeći glasanju u Generalnoj skupštini (prvi takav slučaj od 1991. kad se azijska skupina nije mogla dogovoriti oko kandidata). Jeremić je pobijedio dobivši 99 glasova, dok je litavski kandidat dobio 85 glasova. No, njegov je izbor konvenirao i Moskvi i Pekingu, a ne treba zanemariti ni činjenicu da je Srbija i dalje utjecajna u Pokretu nesvrstanih, odakle je također stigao značajan broj glasova.

Ovaj se bivši ministar tijekom svog mandata istaknuo izuzetno svađalačkim nastupima u odnosu prema susjedima, kako Hrvatskoj, tako i BiH (s ovom potonjom je imao i nekih osobnih problema jer je u rodbinskim vezama s bivšim jugoslavenskim dužnosnicima iz obitelji Pozderac), a kad je o Kosovu riječ, često je bio radikalniji od srpskih radikala. No, sve mu to nije pomoglo na domaćoj političkoj sceni gdje se kanio na silu ugurati u predsjedništvo Demokratske stranke, ali nije dobio dovoljan broj glasova iako se smatra da je bio Tadićev pulen (bio je njegov učenik u gimnaziji, no svojim je brojnim negativnim nastupima upravo Tadiću često otežavao jačanje regionalnih kontakata). Kad je pak o diplomatskom protokolu riječ, ostat će zapamćen po dosta značajnom gafu. Kad je, naime, u Beograd stigla nova američka ambasadorica, za prvi susret nije odabrao svoj kabinet, već jedan od poznatijih restorana u Beogradu kako bi, ocjenjuje se, pokazao kako je u dobrim odnosima s američkim dužnosnicima. Kad se pak u UN-u održavala jedna od sjednica vezanih uz Kosovo, Jeremić je za govornicu dolazio nakon ministra Skendera Hisenija i svoj je govor započeo riječima koje su druge diplomate ostavile poprilično zbunjene, posebno one iz zemalja koje su priznale Kosovo (a takvih je već bilo više od 60). Jeremić je rekao: 'Mnogi govore kako je Srbija mala zemlja, a pogledajte, danas su ovdje dva njezina ministra vanjskih poslova.'
174487,202514,174487,203973

Kad je pak izabran, pobrinuo se za još jedan skandal. Naime, troškove predsjedavajućeg Generalne skupštine snosi zemlja iz koje dolazi, a Jeremić je s Tadićem ispregovarao za sebe jako dobre uvjete, gotovo predobre. Kad se pak za to saznalo, na njega i Tadića su kukom i motikom krenuli kako iz DS-a, tako i iz stranaka nove koalicije, pa je aranžman ublažen.

A koliko mu je jezik često brži od pameti, pokazao je u jednoj od svojih prvih izjava nakon što je izabran. Srbijanskoj je javnosti tada poručio kako će sada Kosovu, dok je on na čelu GS UN-a, biti još teže u ostvarivanju svojih težnji, zbog čega je bio izložen nizu kritika u regiji, ali i Europi te je kasnije malo reterirao od te izjave.

Generalna skupština UN-a tijelo je koje donosi neobvezujuće odluke, ali je specifično zato što u njegovu radu sudjeluju sve zemlje članice, njih 193, te što može donijeti političke deklaracije u situaciji kad je Vijeće sigurnosti blokirano (kao što je trenutno slučaj s krizom u Siriji). No, utjecaj i značaj GS UN-a je u stalnom padu, kao na kraju krajeva i ukupni utjecaj UN-a koji bi trebao ozbiljnu reformu kako bi bolje odgovorio zahtjevima modernog svijeta. Međutim, bilo kakva reforma je teško izvediva tako dugo dok se ne ostvari reforma Vijeća sigurnosti, jedinog tijela UN-a koje donosi obvezujuće odluke, ali tu reformu blokiraju stalne članice, njih pet, koje se, između ostalog, ne kane lišiti prava na veto.

Predsjednik GS UN-a je 1977. godine bio bivši jugoslavenski političar Lazar Mojsov, a 2007. makedonski diplomat Srđan Kerim.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još