Svijet PUT U KOLIJEVKU KRŠĆANSTVA

Papa počinje trodnevni posjet Libanonu

Papa Benedikt XVI. počinje u petak trodnevni posjet Libanonu kako bi ondje uputio poruku mira u trenutku kada se nad tom zemljom nadvija sjena građanskog rata iz susjedne Sirije, a Sjevernu Afriku i Bliski istok potresaju nasilni islamistički prosvjedi protiv SAD-a

U međunarodnoj zračnoj luci u Bejrutu, Benedikt XVI. bit će dočekan s najvišim državničkim počastima, uključujući i 21 topovski plotun, a pozdravit će ga libanonski čelnici među kojima i predsjednik republike Michel Sleimane, jedini arapski šef države kršćanin.

Premda mu je 85 godina, Papa nije želio odustati od tog putovanja, možda najtežeg u svojem pontifikatu, zbog tragedije kroz koju prolaze mnogobrojni kršćani na Bliskom istoku, kolijevci kršćanstva, uslijed jačanja radikalnog islama.

Prigodom prvog posjeta toj multikonfesionalnoj zemlji koja je doživjela razorni građanski rat (1975.-1990.), Benedikt XVI. održat će sedam govora i preuzeti poruku svog prethodnika Ivana Pavla II. ukazujući da je suživot u Libanonu, u kojem je 35 posto kršćana i 65 posto muslimana, 'poruka' za čitavu regiju.

Radi se o 24 putovanju Benedikta XVI. u inozemstvo i četvrtom posjetu Bliskom istoku, od početka pontifikata 2005.

Nakon dolaska u Bejrut, Papa će se uputiti u baziliku Svetog Pavla u Harissi gdje će potpisati 'apostolski nagovor', dokument prihvaćen nakon rasprave katoličkih biskupa na sinodi o Bliskom istoku, kojom je predsjedao 2010.

U subotu bi se u predsjedničkoj palači u Baabdi trebao susresti s političkim i vjerskim dužnosnicima, uključujući i čelnike muslilmanskih zajednica.

Posjet će u nedjelju ujutro zaključiti svečanom misom na otvorenom u bejrutskom City Centru Waterfront.

'Moje apostolsko putovanje u Libanon a time i na Bliski istok u znaku je mira', poručio je Papa u nedjelju, pozivajući međunarodnu zajednicu da snažnije podrži 'pomirbu'.

Kršćanske zajednice, jako potresene sukobom u Siriji, od papinog posjeta Libanonu mnogo očekuju. Nadaju se da će njegove riječi smiriti napetost i da neće otežati situaciju u kojoj živi 13 do 15 milijuna kršćana na trusnom Bliskom istoku.

Očekuje se da će Papa pozvati kršćane da rade na miru i demokraciji, u slozi s islamom. Trebao bi se zauzeti za model sekularizma koji jamči vjerski pluralizam, a muslimane bi mogao odlučnije pozvati da poštuju kršćanski identitet. Očekuje se i poziv kršćanima da prevladaju svoje mnogobrojne razlike.

Kršćane bi također trebao pozvati da se odupru kušnji egzila, problemu koji se aktualizirao od početka arapskog proljeća 2011.

Papa bi se trebao zauzeti za prihvat izbjeglica u Libanonu (gotovo 400.000 Palestinaca i 55.000 registriranih Sirijaca, čiji bi se broj mogao popeti i na 150.000), ali i protiv modernog ropstva ekonomskih imigranata. Kada je riječ o Siriji, Papa je iz Vatikana već uputio poziv da se pronađe političko rješenje i prekinu pokolji.

Iako napetosti izazvane nasilnim prosvjedima pred američkim diplomatskim predstavništvima u Libiji, Egiptu i Jemenu, zasjenjuju religiozno osjetljivi papin posjet, mjere sigurnosti u Bejrutu nisu upadljivo pojačane, a jedini prosvjedi tijekom njegova boravka očekuju se daleko od glavnog grada.

I šijitski pokret Hezbolah izrazio je dobrodošlicu Svetom ocu, pozdravljajući ga plakatima duž autoceste koja vodi s bejrutskog aerodroma. Na plakatima je papina fotografija i natpis na arapskom i francuskom jeziku: 'Hezbolah pozdravlja Papu u domovini suživota'.

U blizini je taj proiranski pokret, kojeg Izrael i SAD smatraju terorističkom skupinom, postavio plakate s tekstom samo na arapskom za domaću uporabu i s drugačijom porukom: 'Pozdravljamo vas u domovini otpora'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još