Svijet MILANOVIĆ U BERLINU:

'Želimo da Srbija uđe u EU'

U sklopu svog prvog posjeta Njemačkoj otkad je hrvatski premijer, Zoran Milanović je održao predavanje na temu 'Europska budućnost Hrvatske', u prostorijama Friedrich Ebert Stiftunga u Berlinu. Tamo je odgovarao i na pitanja o položaju žena i seksualnih manjina u Hrvatskoj, te o regionalnim odnosima i situaciji u EU

Predavanje Zorana Milanovića u Berlinu počelo je sa zakašnjenjem od oko dvadesetak minuta. U dvorani Zaklade Friedrich Ebert publika, njih tristotinjak, se već okupila i mirno čekala dolazak hrvatskog premijera. Okupljene je prvo predstavio predstavnik zaklade, a onda je za govornicu izašao zastupnik u Bundestagu Axel Schaeffer iz SPD-a, koji odmah napominje kako između hrvatskog SDP-a i njemačkog SPD-a postoje čvrste političke veze. Schaeffer podsjeća na riječi legendarnog njemačkog ministra vanjskih poslova o finalnosti proširenja Europske unije, koji je svojedobno rekao da se takve rasprave vode uvijek i iznova, te se ne mogu izbjeći. Schaeffer kaže da je Hrvatska na putu približavanja EU bila mnogo više provjeravana nego neke druge novije članice.

Za govornicu je oko 15,35 izašao hrvatski premijer Milanović, pozdravio sve prisutne, te se zahvalio Zakladi Friedrich Ebert 'kao predsjednik vlade ali i socijaldemokrat' za sve što je učinila u Hrvatskoj u proteklih dvadeset godina, naročito u promicanju europskih vrijednosti poput poštivanja ljudskih prava. Milanović napominje da nikada nije bio član Saveza komunista, te da to nije bila ni većina mlađih članova SDP-a. Hrvatska je prve godine provela s 'teškim teretom rata na leđima', ali i kao društvo bez dovoljno slobode i demokratske pluralnosti. Milanović povlači paralelu između EU i Jugoslavije, za koju napominje da nikada nije doživjela pravu ekonomsku koheziju, povrh nedostatka sloboda. U Jugoslaviji 'nije bilo minimuma vezivnog tkiva' koje bi povezalo građane, te se i zato SFRJ raspala.

Hrvatska je krizu dočekala nespremna, kaže Milanović, dodajući kako se prije njegove vlade nije dvije i pol godine učinilo ništa da se popravi ekonomska situacija u državi. Navodi primjer baltičkih država koje su brzo reagirale na krizu. Milanović ističe da njegova vlada uvodi red, te se poziva na 'kolegu iz vlade' koji kaže da najveći mir vlada u mrtvačnici, što znači da je financijska konsolidacija i prvo smanjenje budžeta nakon 15 godina ipak nedovoljno za gospodarski oporavak. Hrvatska trenutno stagnira, zbori Milanović, a problematično je i primijenjivati 'stroga pravila EU' kada je riječ o 'zemljama srednjeg dohotka' poput Hrvatske.

Milanović ističe da je 'liberal i socijaldemokrat', te analizira biračko tijelo svoje stranke, koje je dobrim dijelom urbano i obrazovano, ali da SDP uvijek pazi kako ne bi dijelio ljude. U SDP-u i hrvatskoj vladi ima pripadnika i srpskog naroda, a ova stranka naročito pazi na prava manjina u Hrvatskoj, uključujući i seksualne. Zoran Milanović za kraj svojeg izlaganja ponavlja kako je cilj njegove vlade stvoriti uređenu državu, u kojoj za sve važe ista pravila, ali se i njeguju individualne slobode. Završava govor uz napomenu da je otvoren za sva pitanja, te dobiva glasan aplauz.

Na pitanje o odnosima u regiji, premijer Milanović kaže da će se Hrvatska u regiji ponašati kao prijatelj, a ne mentor. Iako su Hrvatska i Srbija bili u ratu sada moraju zajedno raditi, te se poziva na iskustvo europske suradnje nakon Drugog svjetskog rata. 'Kasnimo u tom procesu. Kada će Srbija ući u EU ovisi ponajviše o njoj, a mi joj nećemo stajati na putu. Nama je u interesu da Srbija uđe u EU.', rekao je premijer Milanović u diskusiji koja je u tijeku nakon njegova govora.

Milanović je iz publike upitan u vezi položaja Srba u Hrvatskoj, ali i situaciji u Bosni i Hercegovini. Također mu je postavljeno pitanje na temu položaja žena u Hrvatskoj. Milanović govori i o ratifikaciji graničnog sporazuma s Bosnom i Hercegovinom, te ističe da ozbiljna država treba poštovati svoje obaveze. Status žena u Hrvatskoj ima korijene u socijalizmu, koji je doprinijeo emancipaciji žena. U Hrvatskoj, primjerice, pravo na pobačaj je uvedeno još 1970ih godina, te su bile apsolvirane takve teme. Danas im se ipak neki vraćaju i žele voditi kulturni rat, jer ne znaju ništa reći o ekonomiji. Zastupljenost žena pak ovisi i o izbornom modelu, od kojih neki preferiraju pozitivnu diskriminaciju.

'U Hrvatskoj vlada strahoviti otpor prema pravima homoseksualaca, rekao bih da je čak i utemeljen u mržnji. Dio desnice vidi homoseksualnost kao provokaciju, što je po meni antiljudski stav. Mi ćemo raditi na ozakonjavanju prava manjina, po uzoru na Njemačku', rekao je premijer Milanović kada je došao na LGBT teme.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još