Svijet NEIZVJESNOST PRED IZBORE

Hoće li nova nizozemska vlada odgoditi naš ulazak u EU?

Prijevremeni parlamentarni izbori u Nizozemskoj održat će se 12. rujna, a u ovom je trenutku jedino potpuno jasno da ništa nije jasno te da nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti kakav će biti konačni ishod

Takvo, pak, stanje može izazvati izuzetne probleme Hrvatskoj jer je Nizozemska jedna od zemalja članica Europske unije koja mora ratificirati naš pristupni sporazum kako bismo postali punopravna članica 1. srpnja iduće godine. No nizozemski su diplomati i ranije isticali da je riječ o okvirnom datumu, a poznato je da je upravo Den Haag, zbog svojih negativnih iskustava na prostoru bivše Jugoslavije, izuzetno osjetljiv na europske aspiracije zemalja s ovog prostora.

Nizozemski su vojnici u sastavu UN-ovih mirovnih trupa trebali štititi UN-ovu zaštićenu zonu u Srebrenici, ali su se povukli pred trupama Ratka Mladića i tako mu omogućili da ondje izvrši genocid zbog kojeg mu se sada sudi upravo u Den Haagu.
204966,190097,189596,210603
Nizozemska je vlada provela unutarnju istragu koja je zaključila da njihove snage nisu ispravno odgovorile izazovu koji se pred njima pojavio i tadašnja vlada Wima Koka je nakon toga dala ostavku. Stoga je Nizozemska bila glavna brana Srbiji da bi potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju mogao stupiti na snagu (a ostat će i dalje velika prepreka europskim inspiracijama Beograda). Uz to, izuzetno je kritična bila i prema hrvatskom pregovaračkom procesu inzistirajući da se ispune svi uvjeti.

Upravo je Den Haag bio među glavnim zagovornicima uvođenja monitoringa za Hrvatsku nakon završetka pregovora, kako bi se osiguralo da Zagreb neće, poput Sofije ili Bukurešta, nakon što je završio pregovore prestati s provedbom europskih standarda. No bitno je veći problem od samog izvješća Europske komisije o monitoringu, koji očekujemo u listopadu i koji će Nizozemska s velikom pomnjom proučavati, tehnička provedba ratifikacije.

Naime, kako sve ankete govore, rezultati izbora u Nizozemskoj bit će vrlo tijesni. Prema posljednjim anketama liberalna stranka dosadašnjeg premijera Marka Ruttea trebala bi osvojiti većinu, ali to znači svega 34 zastupnička mjesta od 150. Na drugom bi mjestu trebala biti laburistička stranka sa 32 glasa, a treći socijalisti sa 22. Rutte je u više navrata istaknuo da ne kani koalirati ni s jednima ni s drugima (socijalisti su veliki protivnici politike oštrih mjera štednje koje zagovaraju liberali), već da će tražiti podršku demokršćana, koji mogu računati na 20-ak mjesta i nekih manjih stranaka.

Ako, dakle, ishod izbora bude u skladu s ovim najavama, može se, optimistično, očekivati barem jednomjesečno sastavljanje nove vlade (na prošlim izborima 2010. taj je proces trajao punih šest mjeseci). U svakom slučaju, nova će vlada biti formirana najranije u studenom, što znači da bi tek tada, u sazivu novog parlamenta, mogao započeti proces ratifikacije hrvatskog sporazuma. Nizozemski diplomati su u Zagrebu u više navrata isticali da je riječ o procesu koji redovito traje do 18 mjeseci.

Dakle, ako se u Nizozemskoj jako ne požure, moguće je da naprosto neće stići pravodobno ratificirati hrvatski ugovor i tako ugroziti naš ulazak u EU u predviđenom, ali za nizozemsku diplomaciju, ponavljamo, okvirnom datumu. Dodatni je problem da, ako izvješće o monitoringu ne bude pozitivno, nova nizozemska vlada naprosto ne pokrene proces ratifikacije ove jeseni, a tada je gotovo nemoguće očekivati da proces bude završen do srpnja iduće godine.

Treba također podsjetiti da je u ovom trenutku, dakle nešto manje od 11 mjeseci do 1. srpnja 2013. godine, samo 11 od 27 članica EU ratificiralo hrvatski pristupni ugovor, a da među njima nisu ključni kritičari hrvatskih reformi, poput Velike Britanije i Finske, da ne spominjemo Sloveniju.

Dodatni je problem u činjenici da, prema posljednjim informacijama, čak 43 posto nizozemskih birača još uvijek nije odlučilo kome će dati svoj glas, što znači da bi rezultati mogli biti drukčiji od svih dosadašnjih anketa i tako dodatno zakomplicirati formiranje nove vlade.

Rutteu, pak, dodatni problem predstavljaju vlasnici coffee shopova koji su, ljuti što im je nametnuta zabrana slobodnog prodavanja smotuljaka marihuane turistima, već samo članovima njihovih klubova koji smiju imati do 2000 članova, najavili protivljenje njegovu izboru.

Oni smatraju da se time prodaja lakih droga seli na ulice i ostaje bez kontrole (a oni gube i dodatnu zaradu) pa su stoga pokrenuli kampanju protiv bilo koje vlade koja bi podržala takvu zabranu. Prema procjenama vlasnika, imaju oko pola milijuna pobornika (u zemlji od oko 17 milijuna stanovnika) i jasan slogan - nemojte da vam se glas izgubi u dimu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još