'Crni dan za euro i za sve nas', tako je najtiražniji njemački dnevni list Bild popratio konferenciju za novinare na kojoj je u četvrtak predsjednik Europske centralne banke (ECB) Mario Draghi najavio dugo očekivanu odluku da će ta središnja financijska institucija eurozone kupovati obveznice država na sekundarnim tržištima uz uvjete europskih stabilizacijskih fondova (sada EFSF, a uskoro, vjerojatno, ESM) u programu nazvanom izravne monetarne transakcije
Draghi je, osim toga, istaknuo kako će se kupovati obveznice do roka isplaćivanja od tri godine, ali da ukupni opseg kupovine neće biti ograničen. Ova je, očekivana vijest nakon što su u ponedjeljak procurile vijesti poslije Draghijevog obraćanja Odboru za financije Europskog parlamenta, još od tada počela podizati burzovne indekse diljem svijeta. Mnoge su europske države već i prije Draghijeve konferencije osjetile znatno olakšanje na svjetskim financijskim tržištima, pa se Francuska u četvrtak ujutro zaduživala po kamatnim stopama ispod 2,5 posto, a i slovenske su obveznice konačno pale ispod neodrživih sedam posto.
No, unaprijed se znalo da će takva odluka ECB-a izazvati negativne reakcije u Njemačkoj, motoru gospodarstva EU-a i zemlji koja najviše uplaćuje u europske fondove, ECB i europske stabilizacijske fondove (ali istodobno i zemlji koja je najviše zaradila na uvođenju zajedničke europske valute). Bild u svom tekstu tvrdi kako bi ovakva politika mogla značiti smrt za euro, te ističe da je riječ o 'pomoći bez kraja za zemlje u krizi'. Ključno je pitanje za Bild i za ostale njemačke medije smije li zapravo ECB krenuti u ovakav 'pothvat'. No, Draghi, kojeg vole zvati 'super Mario', na to je odgovorio u četvrtak na konferenciji za medije ističući kako je sve dogovoreno u skladu s mandatom ECB-a (čije je sjedište u Frankfurtu). Minhenski Sueddeutsche Zeitung pak piše kako je 'dobra vijest da brane nisu u potpunosti otvorene' jer je program uvjetovan nastavkom strukturnih i ostalih reformi, ali 'loša je vijest što je nazivajući euro nepovratnim Draghi najavio obranu valute po bilo koju cijenu a to prelazi crvenu crtu'. Ove novine nisu jedine koje su isticale kako se ECB nastoji postaviti kao 'ne više tako tajni vladar Europe' koji za to nema mandat birača. Ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung pak ističe kako postoji opasnost da se ECB više neće moći izvući iz ovog programa izravnih monetarnih transakcija pa 'više neće biti granice između monetarne i fiskalne politike'.
Frankfurter Rundschau pak okreće stvar u drugom smjeru tvrdeći kako bi 'bez hrabrosti i vizije Marija Draghija dani eura bili odbrojeni, a uz njih i dani EU-a'.
Poznato je da se Njemačka protivila bilo kakvoj ideji euroobveznica za koje su mnogi tvrdili da bi mogle puno ranije zaustaviti krizu eurozone. Mehanizam 'izravne monetarne transakcije' na neki je način razvodnjeni oblik te ideje na koji je, čini se, pristala i sama njemačka kancelarka Angela Merkel (možda je u svemu ključan bio sastanak koji su u početkom tjedna imali Merkel i šef Europskog vijeća Herman van Rompuy). Draghi je na konferenciji istaknuo kako se s idejom nije složio samo jedan član odbora guvernera, ali nije htio reći njegovo ime, pa su svi mediji stali spekulirati da je riječ o čelniku Bundesbanke, Jensu Weidemannu. Njemu i njegovim stavovima Merkel je davala punu potporu, ali u petak je ipak izjavila kako je 'ECB djelovala unutar svoje neovisnosti i mandata, a odgovorna je za stabilnost valute, njezinu vrijednost i za donošenje odgovarajućih odluka'. No, Merkel je istodobno izrazila javnu podršku Weidmannu. Dakle, politička je odluka bila donesena, a Merkel ne želi izgubiti dobre odnose sa šefom svoje središnje banke.
