Svijet AKCIJSKI PLAN

Pusić kreće u ofenzivu za ratifikaciju članstva u EU

Ratifikacija Pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom apsolutan je prioritet hrvatske vanjske politike, a do kraja ove godine taj bi ugovor trebala ratificirati 21 zemlja članica Unije, kazala je u razgovoru za Hinu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić

Šeficu hrvatske diplomacije do kraja ove godine čeka burno razdoblje u kojem će se, kako je kazala, usredotočiti na četiri glavne teme: pitanje ratifikacije Pristupnog ugovora RH s EU, bilateralne posjete i multilateralnu suradnju, pokretanje ili ubrzavanje dugoročnih hrvatskih projekata, poput Centra izvrsnosti i Jadranske Provanse, kao i rješavanje nekih konkretnih pitanja uključujući dogovor s EU institucijama o financiranju povezivanja juga hrvatskog, a time i EU teritorija, te priprema određenih zakona vezanih uz članstvo u EU.

'Ratifikacija je naša apsolutna zadaća i nikako ne smijemo podleći poznatoj 'bolesti' koja postoji u ovoj zemlji a to je da se posustane pred sam kraj', kazala je Pusić u razgovoru za Hinu. Ugovor o pristupanju RH s EU do sada je 'ratificiralo formalno 11, a faktički 12 zemalja, a do konca godine trebalo bi ga ratificirati još devet zemalja'. Hrvatska ministrica bi radi ubrzavanja ili dovršetka procesa ratifikacije Pristupnog ugovora do kraja ove godine trebala posjetiti Veliku Britaniju, Francusku, Španjolsku i Finsku. Ministrica Pusić ne očekuje probleme vezanu uz ratifikaciju, pa tako ni u slovenskom parlamentu.

Izvješća EK - neloš model kontrole

'Za naše odnose bilo bi korisno i pozitivno da slovenska vlada što prije pošalje prijedlog ratifikacije u parlament', ocijenila je hrvatska ministrica ističući da se pitanje Ljubljanske banke ne može vezati uz pitanje ratifikacije Pristupnog ugovora.

'Problem Ljubljanske banke treba riješiti i mi smo spremni o tome razgovarati a složili smo se da se tim pitanjem pozabave imenovani financijski stručnjaci', s hrvatske strane Zdravko Rogić a sa slovenske strane France Arhar, dodala je.

'Za Hrvatsku je također važno da glavno izvješće Europske komisije u listopadu ove godine bude pozitivno i nadamo se da će se nakon tog izvješća smanjiti broj poglavlja za koja podnosimo redovita izvješća Komisiji', kazala je ministrica ocjenivši kako se ta redovita izvješća nisu pokazala lošim modelom kontrole. Cijeli niz stvari koje su bile dramatične, poput pitanja brodogradnje i pravosuđa se rješavaju, nastavila je dodajući da je zabilježen i napredak u iskorištavanju fondova 'ali tu još ima puno prostora koje Hrvatska treba iskoristiti i upravo su u tijeku dogovori o međuresornoj suradnji'.
210367,207291,206348 ,202378Šefica hrvatske diplomacije govorila je i o mogućnosti izgradnje Pelješkog mosta, projekta koji bi riješio pitanje povezanosti hrvatskog juga s ostatkom zemlje kao i pitanje transporta ljudi i roba.

'Za izgradnju mosta dobili smo nedvojbenu potvrdu da je to tip projekta koji se može natjecati za europska sredstva a 19. rujna održat će se sastanak s povjerenicima EK gdje ćemo razgovarati o zahtjevima EU-a što se tiče poštivanja schengenskih uvjeta. Hrvatska vlada tu vidi svoj interes i to je problem koji ćemo riješiti', kazala je, dodajući kako je rješavanje ovog problema vezano uz trajno rješenje pitanja granice s BiH.

Mali i Veliki Škoj pod upravom BiH

Za sada se na tom području, podsjetila je, koristi privremni režim koji je na snazi od 1999. prema sporazumu koji su potpisali tadašnji predsjednici Tuđman i Izetbegović, koji bi hrvatska vlada u jesen trebala poslati na ratifikaciju u Sabor.

'O tome ćemo naravno razgovarati s BiH i nadam se da ćemo to riješiti', istaknula je, dodajući kako o tom pitanju postoje detaljne analize koje su između ostaloga ustanovile kako potpisani sporazum poštuje republičke granice koje su postojale prije osamostaljenja Hrvatske i BiH, a otočići Mali i Veliki Škoj te vrh Kleka prema privremenom režimu koji je i formalno na snazi već 13 godinu, pod upravom su BiH.

Hrvatska mora, da bi se kandidirala za novac iz europskih fondova za izgradnju Pelješkog mosta, izraditi predstudiju izvedivosti koja bi trebala biti gotova za nekoliko mjeseci, a prva sredstva iz kohezijskih fondova za koje se Hrvatska može kandidirati su ona za 2014. godinu.

Ministrica je istaknula i važnost regionalne suradnje, te najavila mogućnost sastanka s novim srbijanskim ministrom vanjskih poslova Ivanom Mrkićem, kao i posjete Makedoniji i Albaniji. U interesu je Hrvatske, dodala je, da se čitava regija stabilizira i da zemlje regije što prije krenu europskim putem.

Centar izvrsnosti i Jadranska Provansa

Ministrica Pusić će do kraja godine imati brojne bilateralne susrete, među ostalima i na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku, te na konferencijama u Beču, Cipru i Bledu. U Bruxellesu će održati trilateralni sastanak o granicama s bosanskim ministrom vanjskih poslova Zlatkom Lagumdžijom i povjerenikom Štefanom Fueleom, u Parizu će sudjelovati na otvaranju Festivala hrvatske kulture, a u Dubrovniku bi na sastanku Europske investicijske banke trebala predstaviti dva hrvatska projekta Centar izvrsnosti i Jadranska Provansa. Hrvatska se s ta dva projekta namjerava kandidirati za financiranje i iz europskih fondova.

Hrvatska se, nastavila je, namjerava baviti i drugim projektima poput civilnih misija koje bi pratile naše vojne mirovne misije. Za sada je Hrvatska u okviru tog projekta otvorila školu za djevojčice u Afganistanu a planira se i otvaranje bolnice za obuku primalja u Afganistanu. Hrvatska se, kazala je, u multilateralnim organizacijama profilirala kao država koja se zalaže za prava žena i djevojčica u području obrazovanja i zapošljavanja.

Uključujući i one planirane do kraja ove godine, tijekom 2012. hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova održat će 46 vanjskopolitičkih aktivnosti, od čega su 22 bilateralane a 24 multilateralne.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još