Kada je u Obali Bjelokosti sezona dobra i urod kakaa bogat, njegova cijena je niska jer ga ima dovoljno. Tada ga spekulanti masovno otkupljuju po toj niskoj cijeni i nadaju se lošoj žetvi sljedeće godine. Ako su u pravu, cijena kakaa raste i oni ostvaruju veliku zaradu. To se dogodilo kada je u Obali Bjelokosti izbio građanski rat – u svijetu je došlo do nestašice kakaa, glavne sirovine za proizvodnju čokolade, i na scenu su stupili spekulanti, piše Deutsche Welle.
Od velike krize hrane 2008. spekulanti se nalaze pod pojačanim okom kritičara. Iako pravno gledano oni djeluju sasvim legalno, kao i svi trgovci pokušavaju po što nižoj cijeni kupiti neku robu i po što višoj je potom prodati, spekulacije prehrambenim sirovinama imaju i jednu drugu dimenziju: dizanjem cijene hrane oni potiču pojavu gladi širom svjeta, jer siromašni sebi više ne mogu priuštiti ni osnovne živežne namirnice. To prelazi granice običnog poslovanja i ulazi u sferu moralnog djelovanja.
199826,188569,176853,170526
Upravo zbog te moralne dimenzije njemačka Commerzbank odlučila je obustaviti do daljnjeg špekulacije cijenama životnih namirnica. Ovu odluku je pozdravila nevladina organizacija Foodwatch te istaknula da bi i druge banke trebale slijediti njen primjer.
Od 2008, kada je započela aktualna kriza hrane, došlo je do nemira u više od 30 država širom svijeta zbog povećanja cijene hrane. Bankama prebacuju da spekulacijama još više dižu cijene namirnica. Mada među ekonomistima ne postoji jedinstveno mišljenje o tome, u kojoj mjeri spekulacije utječu na cijenu hrane, nesumnjivo je da taj negativan utjecaj postoji. Po mišljenju Rafeale Schneidera, stručnjaka iz nevladine organizacije Foodwatch 'oko 15 posto rasta cijena hrane događa se zbog spekulacija'.
Više o ovoj temi pročitajte
ovdje.