Svijet NEGATIVNE PROMJENE

Neizvjesna budućnost australskog koraljnog grebena

Ekološke udruge i znanstvenici posljednjih godina upozoravaju Australiju da smanji doprinos klimatskim promjenama, jer će se njihov utjecaj kao bumerang vratiti na Veliki koraljni greben. Ovaj bogati morski ekosustav, protegnut na dvije tisuće kilometara duž sjeveroistočne obale Australije ugrožen je kao i svi koraljni grebeni u svjetskim oceanima koji teško podnose zagađenja, prekomjerni izlov, razvoj industrije, sve izazove kojima ih čovječanstvo nemilice izlaže unatoč globalnoj ekološkoj krizi

Na primjeru Australije vidimo kako taj odnos funkcionira. Zemlja s 22 milijuna stanovnika gotovo je u potpunosti ovisna o fosilnim gorivima. Najveći je izvoznik ugljena, značajni plina, a zbog razvoja istočnoazijskih susjeda izvoz oba energenta namjerava ubrzati i povećati. Planira se razvoj cjevovoda, LNG terminala, luka i brodskih pravaca u sjeveroistočnoj državi Queensland i to preko Velikog koraljnog grebena, zbog čega je UNESCO u ožujku poslao desetodnevnu misiju radi osvještavanja političara i industrijalaca.

TRI SCENARIJA PROMJENE

Biologinja i paleontologinja Morana Mihaljević kaže da su u cijelom svijetu koraljni grebeni pred sličnim neizvjesnostima. Na život ovih najbogatijih morskih ekosustava prirodno utječu količina svjetlosti, energija valova, kvaliteta vode, razina sedimentacije, slanost mora, plima i oseka. Pojavom čovjeka listi treba dodati zagađenja, fizička uništenja, zatrpavanja poput tereta kineskog transportnog broda 2010. godine na Velikom koraljnom grebenu, ribolova.

Suživot algi i koralja temelj oceanskih 'kišnih šuma'

Život koraljnih grebena ovisi o prirodnim procesima i pojavama – količine svjetlosti, energije valova, kvalitete vode, razine sedimentacije, slanosti mora te plime i oseke. U simbiozi koralji udomljuju alge, a one im zauzvrat fotosintezom osiguravaju hranu potrebnu za izgradnju skeleta. Alge koraljima daju i vrlo raznolike boje.

'Količina svjetlosti, razina sedimentacije i kvaliteta vode utjecat će na prozirnost mora i tako na mogućnost vršenja fotosinteze i na rast koralja. Energija valova između ostaloga utječe na oblik kolonija, pa razgranatije koralje obično nalazimo u područjima gdje je energija valova niža jer inače jači valovi slamaju grane koralja.“, objasnila je Mihaljević.

Koje su negativne promjene? Porast temperature, koje mogu biti posljedice normalnih ciklusa kroz geološku prošlost ili čovjeka, ili oboje. Na to su vrlo osjetljive simbiotske alge tropskih koraljnih grebena pa ih napuštaju, ili ih koralji odbacuju, i nastaje ‘coral bleaching’ – koralji postaju bijeli i usporavaju rast. Zakiseljavanjem mora opet nastaju problemi jer su koraljni skeleti građeni od vapnenca pa je u kiselim uvjetima produkcija vapnenca narušena, a to utječe na brzinu rasta i kvalitetu skeleta.
Dalje, učestale oluje ili ekstremne kiše - povećana je sedimentacija i unos nutrijenata, povećan je unos slatke vode i povećana energija valova. Direktan utjecaj čovjeka javlja se kao destruktivni ribolov, koji eliminira ribe biljojede koje ‘pasu’ alge, pa alge rastu brže od koralja i uguše koralje.

Mihaljević je u srpnju bila na međunarodnom simpoziju u Cairnsu u Queenslandu s dvije tisuće znanstvenika gdje su za budućnost ovih osjetljivih ekosustava definirana tri moguća scenarija.

Sva tri predviđaju neke promjene - koraljni grebeni prilagodit će se novim uvjetima kao što su povišena temperatura, kiselost mora i unosu nutrijenata s kopna, ili će postupno migrirati u područja s povoljnijim uvjetima, možda iz tropskih mora, u kojima danas obitavaju, u mora bliže polovima s nižom temperaturom. U najgorem slučaju mogu izumrijeti.

Mihaljević kaže da su koraljni grebeni, kao iznimno raznoliki morski ekosustavi, „kišne šume“ oceana, kroz geološku prošlost preživjeli različite i mnogobrojne klimatske i druge poremećaje i promjene, ali da sadašnje probleme ne smijemo ignorirati jer čovjek ribolovom i zagađenjem uzrokuje nove negativne promjene u okolišu s kojima se priroda u povijesti nije morala nositi.

UDOMLJUJU MILIJUNE MORSKIH VRSTA

„Mislim da nije problem u jačini promjene, primjerice promjeni temperature ili kiselosti mora, nego u brzini i frekvenciji promjena te broju različitih poremećaja, uključujući ribolov i zagađenje, koji se odvijaju istovremeno. Kombinacija više poremećaja pojačava djelovanje svakog pojedinog poremećaja. Smanjenje ljudskog negativnog utjecaja na okoliš koraljni grebeni imali bi manji broj poremećaja i promjena u okolišu s kojima se moraju nositi.“, objašnjava Mihaljević, članica udruge Bioteka i stranice Biologija.com.hr.

Veliki koraljni greben dokazuje koliko su to složeni odnosi. Na dvije tisuće kilometara duž sjeveroistočne obale Australije udomljuje 400 vrsta koralja, 1500 vrsta riba i 4000 vrsta mekušaca. Ondje žive i vrste pred izumiranjem, dugonga poznatija kao morska krava i velika zelena kornjača. Područje je na državnoj razini zaštićeno kao morski park, dijelovi su nacionalni parkovi, a UNESCO ga je 1981. godine uvrstio na listu svjetske baštine. Iako najveći, australski egzemplar samo je djelić, jer znanstvenici do devet milijuna vrsta povezuju s koraljnim grebenima.

„Uzmemo li u obzir sve morske organizme, više od 25 posto njih u nekom razdoblju svog života obitava na koraljnim grebenima. A ako to nije dovoljan razlog za zaštitu ovog ekosustava onda treba uzeti u obzir i oko 120 milijuna ljudi koji direktno ovise o bioraznolikosti ovog sustava kao izvoru hrane.“, naglasila je Mihaljević.

TEŠKO STOLJEĆE

Neke zemlje poput Filipina i Haitija velik dio potreba za hranom zadovoljavaju upravo zahvaljujući koraljnim grebenima što potvrđuje tezu o najsiromašnijima kao prvim žrtvama ekološke devastacije.

Odatle zabrinutost za industrijske projekte koji se namjeravaju graditi preko leđa ovih osjetljivih ekosustava koji su ionako izloženi pritiscima poput povišenja temperature mora, zakiseljavanja ili zagađenja.

"Veliki koraljni greben definitivno je na prekretnici, jer će odluke u sljedećih nekoliko godina utjecati na njegovu dugoročnu zaštitu.“, rekla je tijekom proljetnog posjeta Australiji Fanny Douvere, stručnjakinja UNESCO-va programa za zaštitu mora. Ova UN-ova agencija ranije je izrazila nezadovoljstvo jer je australska vlada nije obavijestila o planovima izgradnje LNG terminala na otoku Curtisu uz obale Queenslanda.

Australija je samo primjer, jer znanstvene studije već godinama pokušavaju svijet osvjestiti o ovim jedinstvenim ekosistemima. Do kraja stoljeća svi oni doslovno će se raspasti nastavi li se dosadašnji tempo zakiseljavanja oceana kao posljedice gomilanja našeg ugljikovog dioksida u atmosferi, objavio je nedavno znanstveni institut Carnegie iz Washingtona.

Američki znanstvenici matematičkim su modelom donijeli zaključak da će do 2100. godine uslijed podizanja razine CO2 u atmosferi i zakiseljevanja oceana stradati devet tisuća koraljnih grebena širom svijeta.

Kome je konac stoljeća predaleko treba znati za upozorenje Instituta za svjetske resurse (WRI) koji je u suradnji s 25 istraživačkih institucija proveo istraživanje prema kojemu će tri četvrtine koraljnih grebena do 2050. godine „biti u opasnosti“.

Najviše se to odnosi na koraljne grebene u jugoistočnoj Aziji gdje je u opasnosti njih 95 posto, a slijede Karibi s ugroženim 75 koraljnih grebena, uključujući one na Floridi, Haitiju i Jamajki.

„Ovo je kritično vrijeme za oceanske ekosustave općenito, a osobito za koraljne grebene.“, poručila je Jane Lubchenco iz Američke uprave za oceane i atmosferu (NOAA), koja je sudjelovala u istraživanju.


Koraljni grebeni

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još