Svijet OD CRNE OVCE DO UZORA

Kako je Slovačka postala europsko ekonomsko čudo?

U nedostatku drugih kandidata, Slovačka polako postaje, pomalo i usprkos samoj sebi, nenadani ekonomski model eurozone. Primjer nije besprijekoran, no trenutno nema boljeg

Slovačka je zemlja koja tek rijetko dolazi pod povećalo europske javnosti. Naime, kao bitno sjedište automobilske industrije Europe (otud i nadimak 'europski Detroit'), Slovačka je povremeno pohvaljivana, zbog kontinuiranog ekonomskog rasta, no istovremeno i još redovitije kritizirana, zbog nedovoljnog suzbijanja nezaposlenosti, zbog slabe kupovne moći te zbog primanja koja su tek nešto iznad neoptimističnog grčkog prosjeka.

Ta se marginalna pozicija u širem kontekstu eurozone (Slovačka je članica od 2009) posebice mogla osjetiti krajem prošle godine kada je jedina odbila potpisati sporazum o novom financijskom paktu. Takva reakcija, posve neprihvatljiva europskim krugovima koji su lansirali fond kao ekspresnu požarnu mjeru za zauzdavanje krize eura, dovela je do pada konzervativne vlade Ivete Radicove i do novih izbora.

Sporazum je u međuvremenu naravno usvojen, održani su novi izbori, a Slovačka je, sa svojih 5,4 milijuna stanovnika, ubrzo izašla iz uskog fokusa 'sveeuropskih' interesa.

No unutar nove serije ekonomskih crnih prognozi iz Španjolske (i kontinuirano, onih iz Grčke), priča o slovačkom ekonomskom bumu nanovo zadobiva pažnju. Tako je Le Monde objavio analizu pod naslovom 'Može li Slovačka, nekadašnja crna ovca eurozone, održati svoj čudesni ekonomski rast?' koja započinje nizom krajnje neuobičajenih statističkih plusova.

Naime, čak i unutar ekonomske krize koja je bitno oslabila domaću proizvodnu industriju, Slovačka bilježi rast proizvodnje od dva posto u svibnju te 10,8 posto godišnje. Na europskoj razini, njen rast je 2,5 posto iznad prosjeka. Svakako je zanimljivo kako se podaci, koji se nisu bitno izmijenili od prošle godine, sada posve drugačije interpretiraju u vremenu u kojem eurozona očajnički traži iole svjetliji primjer, a Slovačka ne prijeti blokadom europskih ugovora.

Tako se primjerice kao pozitivan faktor ističe da je Slovačka već dosegla skoro 70 posto europskog prosjeka u životnom standardu, iako joj se ista stvar predbacivala prošle godine. U nedostatku drugih kandidata, Slovačka tako postaje, pomalo i usprkos samoj sebi, nenadani ekonomski model eurozone.

'Često su nas smatrali crnom ovcom Europe! A sada smo dobar uzor', izjavio je Juraj Karpis, analitičar u Institutu ekonomskih i društvenih studija u Bratislavi. Dopisnik za Financial Times, Jan Cienski, još preciznije poentira željenu tezu o novom svijetlom primjeru Slovačke: 'Sve u svemu, euro se drži garancijom stabilnosti, posebno za investitore.'
206347,206214,206055,205198U ime kakve-takve objektivnosti, istaknuto je i nekoliko slabosti. Naime, proizvodnja automobila i flat screen televizora za europsko tržište je istovremeno i prednost i slabost domaće ekonomije.

Novi premijer Robert Fico istaknuo je da želi smanjiti javni deficit sa sadašnjih 4,8 na tri posto, dok je najava o podizanju poreza za velike industrije dočekana s manje entuzijazma zbog strahova iz ekonomskih krugova da bi mjera mogla obeshrabriti investitore. Iako je stopa nezaposlenosti smanjena na 14 posto (u istočnim regijama iznosi oko 30 posto), domaću javnost s pravom zabrinjava neugodna političko-ekonomska klima Europe te se manje zanosi pričama o 'čudesnom ekonomskom rastu'.

'Ako se dužnička kriza ne popravi, nećemo moći pokrenuti ekonomiju. Iako nismo direktno vezani na Grčku, ono što se tamo događa ima jak psihološki efekt. Nema više povjerenja. Nesigurnost vezana uz vanjske okolnosti je prejaka', tvrdi Renata Konecna, direktorica monetarnog odsjeka u središnjoj banci.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još