Svijet ULOG ZA PELJEŠKI MOST

Hoće li BiH dobiti otočiće u Malostonskom zaljevu?

Iako je istup Damira Hadžića, ministra prometa BiH, koji je upozorio Hrvatsku da ne gradi Pelješki most bez suglasnosti Sarajeva, a pristanak uvjetovao dogovorom o granicama te poštivanjem konvencije UN-a o pravu na nesmetan pristup otvorenom moru, izazvao zgražanje u hrvatskoj vladi, Banski dvori ipak vrlo ozbiljno razmatraju rješavanje graničnog spora s BiH ratifikacijom Sporazuma o granici, javlja Novi list

Wikipedia
Veliki i Mali Školj
Sporazum o granici, kojim su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović 1999. predvidjeli da vrh poluotoka Kleka, te nenaseljeni otočići Veliki i Mali školj u Malostonskom zaljevu pripadnu BiH, parlament susjedne države odavno je ratificirao, podsjeća Novi list.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić neizravno je potvrdila da je sklona rješavanju problema ratifikacijom Sporazuma.

'Taj Sporazum o cijeloj dužini granici između Hrvatske i BiH postoji od 1999. godine. Nije nikada ratificiran iz različitih razloga, ali svakako to pitanje treba razmotriti jer mi smatramo da je zaista važno da se to jedanput stavi ad acta, pod kategoriju riješeno. Za to ovdje postoje dobri uvjeti', izjavila je ministrica Pusić za Mediaservis.

Novi list neslužbeno doznaje da su iz Zagreba u Sarajevo već poslani signali da je Hrvatska spremna ratificirati ugovor. To su godinama sprječavali HDZ-ovi zastupnici i vlasti Dubrovačko-neretvanske županije, a njihov stav se u međuvremenu nije promijenio.
205892,205326,205303,204853'Iako je Tuđman potpisao taj Sporazum, mi smo protiv dijeljenja hrvatskog teritorija. Neosporno je da vrh Kleka i Veliki i Mali školj pripadaju Hrvatskoj, a ne BiH, za to postoje brojni pisani dokazi. Zbog toga nismo željeli ratificirati Sporazum, a i sada smo protiv toga. Ratifikacija ne može biti uvjet BiH za Pelješki mosta jer ga Hrvatska ima pravo izgraditi', rekla je za Novi list Silvana Oruč Ivoš, glasnogovornica HDZ-a.

Vladajućima, međutim, suglasnost HDZ-a ovog puta nije ni potrebna, jer bi za ratifikaciju Sporazuma u Saboru dovoljna bila i kvalificirana većina (76 glasova) glasova zastupnika s obzirom da se ne bi radilo o izmjeni, već o utvrđivanju granice.

Navedeni teritorij, veličine četiri četvorna kilometra, od 1974. godine upisan je u katastarsku općinu Neum, premda hrvatski povjesničari i međunarodni pravnici tvrde da je prije toga skoro šesto godina to bio hrvatski teritorij u raznim državnim zajednicama kojih je Hrvatska bila dio. Vlasnici zemlje na Velikom i Malom Školju su hrvatski državljani, piše Novi list, podsjećajući da se za ratifikaciju Sporazuma još 2010. založio i predsjednik Ivo Josipović.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još