Svijet ANALIZA DEUTSCHE WELLE

Zašto ni zlato ni nafta ne mogu spasiti BiH?

Mogu li nafta i zlato preobraziti BiH iz jedne od najsiromašnijih zemalja Europe u malo bogatiju? Ili su izjave bosanskohercegovačkih političara tek podgrijavanje nade, kod sve siromašnijih građana, u bolju budućnost?

Nedavnu izjavu Milorada Dodika o pronalasku nafte u Republici Srpskoj, zbog čega ovom entitetu neće trebati kredit MMF-a još nitko nije potvrdio, ali ni demantirao. Čak četiri dana novinari Deutsche Wellea bezuspješno su tražili odgovor od nadležnog ministra u Vladi tog entiteta, Željka Kovačevića, na pitanje je li točno da je u RS-u pronađena nafta. Jedna od službenica u entitetskom ministarstvu energetike, industrije i rudarstva rekla nam je, neslužbeno, da 'ne očekujemo od ministra da demantira predsjednika', no budući da , po svemu sudeći, ministar nije mogao ni potvrditi predsjednikovu tvrdnju, ostali su bez izjave.

Bez činjenica

Politički analitičar Aleksandar Trifunović kaže kako Dodikovu izjavu treba promatrati ne kao nešto što je zasnovano na činjenicama, već kao nadu da će se dogoditi čudo koje će spasiti ekonomiju RS-a i BiH od potpune propasti. 'Međutim, s tom nadom postoji jedan vrlo logičan problem, a to je da su ruske kompanije dobile koncesiju na istraživanje i eksploataciju nafte i sva nafta koja se eventualno nađe u sljedećih stotinu godina pripast će tim kompanijama s jednim mizernim postotkom koji bi išao Republici Srpskoj. Tako da građani RS-a, ako se nafta i pronađe, od tog pronalaska neće osjetiti nikakvo blagostanje', kazao je Trifunović za Deutsche Welle.

Sve je u ruskim rukama

Vlada Republike Srpske, podsjetimo, bez javnog natječaja Jadran-Naftagasu, koji je u vlasništvu ruskih kompanija Njeftegasinkora i Zarubrežnjefa, koji su opet, vlasnici naftnih industrija Srbije i RS-a, dala je prošle godine koncesiju na istraživanje i eksploataciju nafte u tom entitetu. Za istraživanje nafte Jadran-Naftagas dužan je platiti samo milijun i pol maraka, a od eventualne eksploatacije crnog zlata, kao koncesijsku naknadu plaćao bi četiri posto od bruto dohotka ostvarenog prodajom nafte i plina, mada u drugim zemljama takva naknada iznosi između 20 i 30 posto. U Federaciji BiH, također, bez javnog natječaja posao istraživanja nafte dodijeljen je svjetski poznatoj kompaniji Shell.154741,152044,77825,202551Otkrivena još prije Drugog svjetskog rata

Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli Sejfudin Vrabac kazao je kako su u BiH nafta i zlato davno otkriveni. 'Očigledno je da je na prostoru BiH nafta otkrivena još prije Drugog svjetskog rata. Ne samo otkrivena, već je i oko 800 tona nafte eksploatirano s prostoru tuzlanskog bazena i to je bila prva eksploatacija nafte na prostoru bivše Jugoslavije. S druge strane, pak, poznato je recimo i da je u rijeci Lašvi ispirano zlato, da je to 'zlatonosna' rijeka'. Karakteristika dosadašnjih istraživanja nafte je, dodao je, da su rađena na plićim razinama zemljine kore. Dubine su bile do dvije tisuće metara, a poznato je u svijetu da te bušotine idu i do 15.000 metara.

Najviše izgleda, po njegovim riječima, da se pronađe nafta imaju sjeverna područja BiH i područje tuzlanskog bazena. No napomenuo je kako za sada ne postoje aktivne bušotine koje bi potvrdile pronalazak nafte bilo gdje u BiH, pa ni u Republici Srpskoj. Vrabac je kazao kako su potrebna ogromna ulaganja i dugogodišnja istraživanja kako bi se otkrilo neko ležište nafte ili zlata.

'Kad se napravi prva bušotina kojom se pronađe nafta, to je tek početak; ponekad je potrebno i 10 godina da se 'okonturi' ležište i definiraju i kvalitativne i kvantitativne karakteristike tog ležišta. To su najrizičnija istraživanja, jer na terenu, koji može biti perspektivan za pronalazak nafte, možete napraviti i 200 bušotina, a da ne nađete naftu', objasnio je naš sugovornik. Drugim riječima, usprkos bombastičnim medijskim naslovima, nade koje podgrijavaju političari, da građane BiH uskoro, po pronalasku nafte i zlata, čeka blagostanje – nije realno', zaključio je naš sugovornik.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još