Svijet OD HRVATSKE DO ŠVEDSKE

Javni prijevoz postao luksuz, javljaju se neki novi 'šverceri'

Zbog visokih cijena voznih karata, sve se češće pojavljuju fenomeni organiziranih grupa 'švercera'. Ima ih u Hrvatskoj, Slovačkoj, ali i u Njemačkoj, piše Deutsche Welle

Oni su mladi i štedljivi. Slovačka skupina pod imenom Tribus organizirana je putem interneta kako bi ljudima olakšala švercanje u Bratislavi. Svaki član jedanput mjesečno daje novčani doprinos. U slučaju da netko bude uhvaćen, kazna se plaća iz zajedničke blagajne. Ovo predstavlja ogroman problem za lokalne prijevoznike. Naime, Tribus ima sve više oponašatelja.

Kazne se plaćaju iz zajedničke blagajne


'Znamo praktički svakog kontrolora. Unatoč tomu moramo itekako paziti. Za vrijeme vožnje više ne mogu čitati, no navikao sam se', rekao je  25-godišnji mladić po imenu Ivan. On je zaista profesionalac. Već šest godina vozi se bez karte i zasad ga nisu uhvatili. Unatoč tome, svaki mjesec u blagajnu Tribusa uplaćuje tri eura. Smatra to isplativom investicijom: 'Udružili smo se jer smo zajedno jači. Ako vas uhvate, kazna se jednostavno plaća iz zajedničke blagajne.'

Švercanje u glavnom gradu Slovačke stoji 40 eura. To je mnogo novca uzme li se u obzir prosječna slovačka plaća od oko 750 eura. 'Cijene karata u Bratislavi su astronomske', ljuti se Ivan. On i njegovi istomišljenici stoga se bore za besplatan javni prijevoz. 'Kada bi autobusi, tramvaji i vlakovi bili jeftiniji, koristilo bi ih znatno više ljudi. Ali ovdje se svi radije voze osobnim automobilima. Uvijek ima mnogo gužve i buke', kaže jedan od članova.

Tribus putem interneta traži i druge skupine koje bi djelovale s istim ciljem. Tamo se osim slika kontrolora mogu naći i upute za osnivanje vlastite švercerske grupe. 'Dobivamo mnogo pisama u kojima stoji nešto poput ovog: 'Hej, odlična ideja, i mi bismo se uključili.' Međutim, krug ljudi ne smije biti prevelik. Stoga je bolje osnovati novu skupinu. Naši članovi nisu samo studenti, nego i ljudi sa sasvim normalnim zanimanjima: ima učitelja, prodavača – čak i jedan inženjer', kažu u Tribusu.

196333,188543,180083,179800
Slične skupine i u Zagrebu


Javnim prijevoznicima u Bratislavi Tribus je, dakako, trn u oku. Ipak, radije guraju glavu u pijesak i šute. Jedina reakcija njihovih menadžera bilo je drastično dizanje cijene voznih karata prošle godine. No protiv visokih cijena karata ne bune se samo u Slovačkoj. Slične akcije poduzimaju građani zemalja poput Španjolske, Grčke i Švedske, a njihov primjer potaknuo je i građane Zagreba okupljene u inicijativu 'Ne plaćam!'. Na tramvajskim i autobusnim stanicama u gradu nedavno su se pojavile naljepnice i plakati koji pozivaju ljude da ne plaćaju javni prijevoz te da pruže otpor rastu cijena javnih usluga.

'Povećanje cijena javnog prijevoza u gradu Zagrebu još je jedan udar na javno dobro i životni standard građana – slobodno kretanje gradom postalo je pravo za koje se moramo ponovno boriti', stoji u manifestu inicijative. Smatraju da su gradske vlasti pretvorile prijevoz do radnih mjesta, zdravstvenih ustanova i obrazovnih institucija u kategoriju luksuza, ignorirajući pritom činjenicu da su građani javni prijevoz već platili kroz postojeće poreze i prireze.

I u Njemačkoj se 'švercaju'

Posebni zahtjevi Piratske stranke

Njemačka stranka Piratenpartei (Piratska stranka) stvar želi riješiti na drugačiji način. Oni se, naime, zalažu za ukidanje voznih karata. Ističu kako svi građani, neovisno o prihodima, imaju pravo na mobilnost te pravo na sudjelovanje u javnom i kulturnom životu. 'Javni prijevoz može se financirati komunalnom naknadom. Na primjer, svi koji žive u Berlinu mjesečno bi plaćali 15-ak eura, a turisti bi se vozili besplatno', rekao je glasnogovornik stranke Ben de Biel.

Mnogi građani Njemačke također odbijaju platiti kartu za vožnju javnim prijevozom. Neki kontrolu karata u tramvajima, autobusima i vlakovima pokušavaju izbjeći osnivanjem Facebook grupa čiji članovi na stranicama svakodnevno ažuriraju informacije o tome gdje se kontrolori u njihovim gradovima točno nalaze, kako izgledaju i koliko ih je. K tome, članovi razmjenjuju iskustva i savjete kako izbjeći plaćanje vozne karte. Ovakve skupine 'švercera' postoje u svim većim njemačkim gradovima.

Glasnogovornica hamburškog javnog prijevoznika (HVV) Gisela Becker smatra da se korištenjem informacija s tih stranica ne može postići neki uspjeh, a cijene voznih karata ne smatra previsokim. 'Cijene javnog prijevoza još su uvijek prilično povoljne usporedimo li ih s troškovima osobnog vozila', izjavila je Becker u razgovoru za Deutsche Welle. Tvrdi kako cijene karata sasvim sigurno nisu razlog za 'švercanje' budući da isto tako ne možemo ući u trgovinu i ukrasti, primjerice, kruh jer ga smatramo preskupim. Dodala je kako je besplatan javni prijevoz prije svega politička odluka, no tvrdi da je ona nerealna zato što bi bilo potrebno uložiti još barem između 600 milijuna i milijardu eura.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još