Svijet EKONOMIST JOŽE MENCINGER

'EU je za Hrvatsku – prinudni izlaz'

Najutjecajniji slovenski ekonomist Jože Mencinger poručio je na svom predavanju na Političkoj akademiji u Petrčanima kako je za Hrvatsku ulazak u Europsku uniju – 'emergency exit'. 'Tako sam promatrao ulazak Slovenije u nekadašnju Kraljevinu SHS i izlazak 1991. iz jugoslavenske federacije. Poslije nam je 'emergency exit' bio i ulazak u EU, potom i u monetarnu uniju. Drugog pametnog rješenja nismo imali, niti ga vi imate', poručio je Mencinger

Ekonomist kojem se pripisuju zasluge za uspješnu gospodarsku tranziciju Slovenije, ali i snažni kritičar slovenskog članstva u EU i NATO-savezu, ni na predavanju u Petrčanima nije štedio europske lidere, ocijenivši da 'ne znaju što bi radili jer imaju toliko različitih ideja koje samo vode u kaos'.

'Kad je Grčka u pitanju, problem je što euro nije novac, nego simbol, kao što je u nekadašnjoj Jugoslaviji bilo bratstvo i jedinstvo – u to se ne dira. Iako su postojali drugi interesi, smatralo se da će trajati vječno. Nije predviđen izlazak iz eura, kao ni nekad pojedinih republika iz Jugoslavije', ukazao je Jože Mencinger.

Po njemu, 'najbolji način otpisa dugova je inflacija, jer ne treba reći kome ćeš što otpisati'. Napominje i da 'Grčka ne može vratiti drahmu ako se ne otpišu svi dugovi', podsjetivši da je ta zemlja definitivno bankrotirala. 'Taj se bankrot razlikuje od bankrota poduzeća, jer se u tom slučaju mijenjaju vlasnici, dok se kod jedne države to ne može', kaže Mencinger.

Smatra i da bankrot prijeti francuskim i njemačkim bankama koje su posuđivale novac Grcima, pa je očito da se procjenjuje kako 'novac bolje iskoristiti, umjesto izbaciti euro'. Nudi i mogućnosti spašavanja eurozone, pa je jedno rješenje bankarska unija, odnosno 'preuzimanje kontrole Europske središnje banke nad sistemskim bankama'.

Moguće rješenje je, smatra Mencinger, i 'vraćanje EU na model carinske unije', pa čak i razmišljanje o soluciji uspostavljanja fiskalne unije. Napravio je i izračun izdvajanja po posljednjem modelu, uspoređujući ga s nekadašnjim modelom fiskalne unije u Jugoslaviji kad su postojale tri vrste poreza.

'Porez od carine išao bi u federaciju, odnosno u centar. Drugi je porez na promet koji bi se dijelio tako što bi polovicu dobile članice, a drugu polovicu federacija, dok bi izravni porezi kao doprinosi, odnosno socijalna davanja, ostajala članicama. Samo na prvom od tri poreza iznos BDP-a EU povećao bi se s jednog posto, koliko je sada, na šest posto', predlaže Mencinger.

Ne vjeruje da bi 'velike zemlje', poput Njemačke i Francuske, takav model prihvatile, jer bi gubile, dok bi koristio 'malim' zemljama kao što su Slovenija, Slovačka ili Estonija. 'Najviše se u budućnosti EU bojim 'jugoslavenskog sindroma', odnosno optuživanja tko je kriv i tko koga iskorištava, jer već dolazi do takvih situacija', napominje Mencinger.

Podsjetivši da Slovenci znaju kako se izlazi iz jedne valute u drugu, ipak je istaknuo da se 'ne zalaže za raspad eura, jer bi zbog raspada eurozone nastao potpuni kaos'. Smatra i da Grčka ne bi mogla ugroziti europsku monetarnu uniju, jer predstavlja 2,5 posto njezinog BDP-a. 'Ako je to uništi, onda je sve na klimavim nogama', kaže Mencinger.

137494,199676,199625,161982Iako je na pitanje kad će završiti kriza dao 'pitijski' odgovor – 'kad se naviknemo na nju', osvrnuo se i na ulazak Hrvatske u EU te dao prijedloge što uraditi s kunom i kako pripremiti jednu od ključnih grana – poljoprivredu - za borbu na europskom tržištu.

'Nitko vas ne može zaustaviti na putu u EU, pa ni mi', duhovito je primijetio, pa upozorio da je 'u poljoprivredi jako teško konkurirati na europskom tržištu'. 'Ne znam zašto ne vežete poljoprivredu na turizam. Vlada bi to trebala osmisliti jer hrvatski poljoprivrednici ne mogu računati na to da će biti konkurentni na europskom tržištu', rekao je Mencinger.

Istaknuo je i da se čudi 'debatama oko devalvacije u Hrvatskoj', predloživši da se izračunaju učinci turističke sezone. 'Koliko poznam hrvatske bilance, imate toliko deficita na račun roba koliko imate suficita na račun turizma. Ako devalvirate kunu, samo ćete manje zaraditi u turizmu, pa postoji problem dugova na jednoj i potraživanja na drugoj strani', ocjenjuje Mencinger.

Osim Jože Mencingera, kao gosti predavači na predavanjima, radionicama i raspravama u Petrčanima su sudjelovali i mnogi ugledni političari, eminentni politolozi i sociolozi kao što su Zdravko Petak, Tonči Kursar, Dubravko Radošević, Antun Vujić, Mislav Žitko, Marko Kostanić i drugi.

Politička akadamija je projekt Zaklade Friedrich Ebert i Udruge Novo društvo iz Zagreba. Zamišljena je kao prostor otvorene političke debate te okuplja relevantne zainteresirane sugovornike, informirane o najaktualnijim temama hrvatskog političkog trenutka.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još