Svijet TAJNA EUROPSKE VALUTE

Razlika između 'njemačkih' i 'grčkih' novčanica eura

Već ima onih koje besmisleno paze da njihove kovanice eura na sebi imaju orla, a ne primjerice grčku sovu. No i novčanice zajedničke valute imaju nacionalna obilježja na koja je upozorio i njemački list Die Welt, prenosi Deutsche Welle

Pojavom zajedničke europske valute je bilo zamišljeno da na kovanicama još budu tradicionalna, nacionalna obilježja pojedinih zemalja eurozone, ali da na novčanicama postoje još samo zajednička, europska obilježja. U tome se išlo tako daleko da su posebne ekipe stručnjaka provjeravale da slike arhitektonskih djela, koje krase lice novčanica, takve kakve su naslikane ne postoje baš niti u jednoj zemlji, nego da budu umjetnička interpretacija određenog građevinskog razdoblja, prenosi Deutsche Welle.

Ali zapravo i prije članka u listu Die Welt nije bilo teško saznati kako i novčanice eura na sebi nose oznake zemlje koje ju je izdala. Tajna se krije u slovu kojim počinje serijski broj novčanica i (gotovo) svaka zemlja ima 'svoje' slovo. Ipak, u Europskoj središnjoj banci su htjeli barem malo sakriti taj podatak, pa su i oznake učinili kompliciranima. Naime, sve europske zemlje koje su od početka preuzele euro, posložene su po abecednom redu, ali im se onda dodjeljuje po jedno slovo - počevši od posljednjeg slova abecede.

197929,196894,180921,197955
'Opasni' Y, V ili M

Tako je Belgija na prvom mjestu liste zemalja - i ona je dobila slovo Z. Ali onda se pojavio problem s Grčkom (na grčkom 'Ellas) koja je trebala dobiti W - slovo koje uopće ne postoji u tom jeziku. Zato je ona dobila Y umjesto Danske, a novčanice iz Njemačke (Deutschland) se mogu raspoznati po tome što im serijski broj počinje slovom X.

Zapravo postoji još jedna nacionalna oznaka koja je rezultat ostatka koji se dobiva dijeljenjem čitavog broja brojem 9. U malo složenijem postupku računanja će tako novčanicama iz Njemačke uvijek ostatak biti 2, ali ta računica je zapravo stvorena iz posve drugog razloga. Naime, i najvještijim falsifikatorima ne uspijeva podesiti svoje novčanice tako da taj kontrolni broj bude točan, zbog čega je onda za računala u bankama lak posao da otkriju krivotvorinu.

Grčke novčanice iz Njemačke


No bez obzira ostala Grčka - ili Portugal (M) ili Španjolska (V) - u zoni eura, Europska središnja banka jamči za sve novčanice i kovanice i čitava ta paranoja je potpuno besmislena. Još besmislenija je i stoga što je dobar dio grčkih novčanica zapravo tiskan u Njemačkoj. Mjesto tiskanja ne mora odgovarati mjestu banke koja je izdala novčanicu i ono se može otkriti na drugom mjestu.

Na licu novčanice od 50 eura je iznad holograma mali kvadratić sa šifrom tiskare, na nižim apoenima je ta šifra sakrivena u jednoj od zvijezda koje su posložene oko motiva novčanice. I tu slovo označava tiskaru - u Njemačkoj su to dvije, P za tiskaru Giesecke & Devrient i R za Njemačku saveznu tiskaru. Nakon slova slijedi kod koji otkriva na kojem točno položaju tiskarske ploče je ta novčanica nastala.

Nedjeljivo šarenilo


Zajednička europska valuta je i svojim - prikrivenim ili jasnim - nacionalnim obilježjima zapravo željela pokazati kako je naš kontinent srastao zajedno i kako ga se ne može dijeliti. Već prvim pogledom u novčanik je očito da je to tako. Kad se euro pojavio, bilo je još onih koji su sakupljali kovanice drugih zemalja, ali nakon više od deset godina postojanja eura takve pričuve su već odavno potrošene jer su se takve zbirke pokazale besmislenima.

U međuvremenu je gotovo nemoguće da, ako dobijete naprimjer desetak kovanica, baš sve budu s istim nacionalnim znakovima. Novac putuje po Europi i često, kad se već 'preselio' u neku drugu zemlju, tamo još dugo ostaje. Kada je riječ o državnim proračunima i fiskalnoj disciplini, razlike u Europi su, nažalost, još uvijek velike. Ali kad je riječ o samim apoenima eura, Europa već jest unija gdje više nema nikakvih razlika.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još