U centru pažnje analitičara Euroazijaneta su ulaganja i kredit Srbiji, a jedno od postavljenih pitanja je zašto je u Bakuu planula ljubav prema Beogradu. U tekstu se navodi da je predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev nedavno Srbiji dao kredit u iznosu od 370 milijuna američkih dolara za izgradnju cesta, a pored toga i čitav niz donacija u vrijednosti većoj od tri milijuna dolara.

Kredit koji je odobren Srbiji s rokom otplate 15 godina, uz kamatu od četiri posto godišnje i razdobljem počeka od tri godine, osiguran je na osnovi dva uvjeta – da će radove na izgradnji cesta izvoditi azerbajdžanske tvrtke i da Srbija neće prihvatiti armenske investitore za financiranje projekta, navodi se u tekstu. Autor teksta Shahin Abbasov dalje navodi da je to drugi najveći kredit koji je Azerbajdžan odobrio, a prethodni u iznosu od 755 milijuna dolara dobila je Gruzija za izgradnju autoceste Baku - Tbilisi - Kars.

Ako je u slučaju Gruzije Baku imao jasan strateški razlog za davanje tako krupnog zajma, onda je izbor Srbije kao zajmoprimca enigma, naveo je autor dodajući da azerbajdžanske vlasti nisu objasnile razloge koji su ih vodili u ovoj odluci niti je bilo javne rasprave po tom pitanju.

'Problem je što je proces bio veoma netransparentan i što je nejasno kako je vlada izračunala rizike i mogućnosti Srbije da otplati kredit', ocijenio je nezavisni ekonomist iz Bakua Togrul Juvarly. Autor dalje piše, pozivajući se na neslužne izvore iz ministarstva za ekonomski razvoj, da su svi projekti uključujući kredit Srbiji odobreni po osobnom nalogu predsjednika Alijeva.

U tekstu se navodi i donacija Azerbajdžana za uređenje parka Tašmajdan u Beogradu, obnovu Bajrakli džamije u Beogradu i crkve Svete Petke u Novom Sadu, kao i pitanje analitičara Elhana Shahinoglua: 'Nije nam jasno zašto Baku treba rekonstruirati crkve i džamije u Srbiji, kada i ovdje postoje mnogi socijalni problemi.'