Svijet NAPETOSTI RASTU

Reuters: Obračun hrvatske vlasti s MOL-om

  • Autor: P. S.
  • 31.5.2012 11:16:19
  • 31.5.2012 9:59:04

Napetosti između Hrvatske i mađarske naftne i plinske grupe MOL rasplamsale su se u srijedu zbog poslovanja Ine, kada je hrvatska vlada optužila MOL da guši proizvodnju domaćih rafinerija i fokusira se na uvoz naftnih derivata, piše Reuters

'Rafinerije rade vrlo malo, a uvozimo naftne derivate. To je pogodno za zatvaranje rafinerija, što je nedopustivo', citirao je Reuters hrvatskog ministra financija Slavka Linića.

'To nije politika ove vlade i ne bi trebala biti politika Ininih vlasnika', kazao je Linić na predstavljanju nove linije jeftinih kredita za male poduzetnike.

Reuters je kontaktirao s dužnosnicima MOL-a, no oni su odbili komentirati.

Linić i ministar gospodarstva Radimir Čačić nadaju se da će biti imenovani u nadzorni odbor Ine, sastavljen od hrvatskih i mađarskih predstavnika.

MOL posjeduje gotovo 50 posto Ine, a hrvatska vlada da ima 44,84 posto udjela. Njihovi odnosi su napeti zbog upravljačkih prava, jer Hrvatska optužuje MOL da drži punu kontrolu u Ini, iako to nije većinski vlasnik.

Hrvatska želi redefinirati upravljačku strukturu dioničara i sporazum, ali pregovori još nisu počeli.

196802,196627,192283,195296
U rujnu prošle godine Hrvatska je, s obzirom na ulazak u Europsku uniju sljedeće godine, optužila svog bivšeg premijera Ivu Sanadera zbog navodnog uzimanja mita od MOL-a 2008. u zamjenu za osiguravanje MOL-ove dominantne pozicije u Ini.

I Sanader i MOL su demantirali optužbe. Odnosi su pogoršani dalje tijekom suđenja, kada su hrvatski članovi Inine uprave rekli Županijskom sudu u Zagrebu da su Mađari donijeli sve odluke u Budimpešti bez konzultacija sa svojim hrvatskim partnerima, piše Reuters.

INA ima pogone i kod kuće, na Bliskom istoku i u Africi. Privremeno je obustavila djelatnosti u Siriji kada se Hrvatska pridružila Europskoj uniji u sankcijama koje je nametnula toj bliskoistočnoj zemlji.

Prihodi Ine su u prvom tromjesečju porasli pet posto, a neto dobit se i više nego prepolovila na 412 milijuna kuna od 1,05 milijardi kuna godinu dana prije zbog cijene plina, niže potražnje i gubitka prihoda od naftnih polja u Siriji.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još