Svijet HAHN U ZAGREBU

Na što će se potrošiti silan novac iz EU fondova?

  • Autor: S. Srdoč
  • 24.5.2012 19:23:33
  • 24.5.2012 10:46:06

Hrvatska je prošlu godinu završila sa 37 posto iskorištenosti IPA fondova, a cilj je taj postotak barem udvostručiti. Bruxelles je stoga zadovoljan najavom Vlade o povećanju broja zaposlenika koji će raditi na upravljanju projektima, rečeno je na zajedničkoj konferenciji za novinare europskog povjerenika za regionalnu politiku Johannesa Hahna i potpredsjednika vlade Branka Grčića

Hahn na Glavnom kolodovoru
Europska obitelj očekuje ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja 2013, ali 'puno je posla još pred nama', rekao je Hahn, najavljujući da je Hrvatskoj za drugu polovicu 2013. na raspolaganju dodatnih 450 milijuna eura, što treba iskoristiti na odgovarajući i održiv način.

'Naše zajedničko shvaćanje jest da na novac iz strukturnih fondova treba gledati kao na investiranje u ljude i regije, kako bismo natrag dobili više od onoga što smo uložili', naglasio je Hahn.

Uistinu je dobro čuti, dodao je europski povjerenik, da će nova vlada povećati broj zaposlenika koji imaju dovoljno znanja i sposobnosti za upravljanje projektima. 'Činjenica je da je u prošlosti bio nedovoljan broj takvih zaposlenika, a radi se o vrlo velikim izazovima. Europska komisija spremna je pomoći, bilo kroz izobrazbu ili neku drugu vrstu pomoći', dodao je Hahn.

EU i Hrvatska, zaključio je Hahn, dijele mišljenje da se kroz strukturne fondove u razdoblju 2014-2020. treba fokusirati na mala i srednja poduzeća te inovativne kapacitete, kako bi se pojačala njihova konkuretnost te održivost poslovanja i radnih mjesta u Hrvatskoj.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Grčić rekao je da Vlada izoštrava kriterije i jača sustav za apsorpciju novca 'koji nam se nudi kao pomoć u jačanju regionalne politike, smanjenju razlika u razvijenosti između naših regija, kao i smanjenju razlika u odnosu na regije drugih zemalja u EU'.

Ponovio je da će se u državnim tijelima koje rade na pripremi projekata zaposliti novih 200 ljudi, a da bi ukupno bilo optimalno imati 550-700 ljudi.
195392,195356,191538,184537Hrvatska je u fazi pretpristupnih IPA fondova, s oko 140 milijuna eura alokacije, u drugoj polovici 2013. taj iznos penje se na 450 milijuna eura, da bi već u 2014. bio negdje oko 1,08 milijardi eura.

Projektni 'pipeline'

'Zahvaljujem povjereniku Hahnu na dobrom savjetu, da ćemo u ovoj krizi javnih financija čak i jedan dio jačanja kapaciteta moći sufinancirati kroz tehničku pomoć kao poseban operativni program u okviru strukturnih fondova, što u ovom trenutku zaista hrvatskoj vladi predstavlja vrlo značajan poticaj', istaknuo je Grčić, dodajući da se državne institucije potiče na ubrzano pripremanje projekata jer je potrebno imati 'barem 50 posto više projekata u vrijednosti nego što imate novca na raspolaganju'. Taj 'projektni pipeline' garantira da će se novac uspješno apsorbirati, rekao je Grčić, pozivajući sve potencijalne finalne korisnike da se kvalitetno informiraju i educiraju za pripremu projekata.

Riječ je o 'bespovratnom i besplatnom novcu koji je izuzetno respektabilan, ali taj novac je samo alokacija dok se mi u Hrvatskoj ne potrudimo doista ga apsorbirati'. Pritom je ključno jačanje administrativnog kapaciteta koje podrazumijeva zapošljavanje novih ljudi, te jačanje koordinacije, kao i pripremljenost projekata kroz jačanje financijskih mogućnosti svih aktera.

Otprilike trećina alokacije za 2014. godinu usmjerena je na velike infrastrukturne projekte, uglavnom nominiranih u segmentu prometa, prvenstveno za obnovu željezničkih pravaca na transeuropskim koridorima. Veliko područje zahvaća i zaštita okoliša – od pročišćivača otpadnih voda do odlagališta krupnog otpada, potom razvoj ljudskih resursa, od aktivnih mjera zapošljavanja do obrazovanja, prekvalifikacije i svega što doprinosi većoj fleksibilnosti tržišta rada. Tu je i razvoj regionalne konkurentnosti, usmjeravanjem prema privatnom poduzetničkom sektoru u jačanju njegove konkurentnosti, od izgradnje poslovne i turističke infrastrukture pa do financiranja konkretnih programa u smislu tehnološkog jačanja tih poduzeća.

'Koliko nas još posla čeka govori i brojka da smo prošlu godinu završili s tek 37 posto iskorištenosti IPA fondova. To je nešto što u ovoj našoj državi nikoga ne može zadovoljiti', rekao je Grčić, dodajući da je cilj taj postotak barem udvostručiti u idućim godinama. 'To bi bila nekakva mjera koja bi garantirala Hrvatskoj da iz ovih mogućnosti koje pruža članstvo u EU izvuče maksimum. I mi ćemo doista na tome raditi', rekao je Grčić

Jedinicama lokalne samouprave pomaže se da kroz 30 milijuna kuna financiraju izradu projektne dokumentacije, pri čemu je tu i program kreditnog financiranja svih projekata putem HBOR-a. 
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još