Prof. dr. Tatjana Jeren, predsjednica Hrvatskog društva za infektivne bolesti pri Hrvatskom liječničkom zboru, napominje da  zarazne bolesti i danas oblikuju svjetsku povijest te da bi mogle promijeniti geopolitičke prilike. 'Kroz čitavu povijest čovječanstva infektivne bolesti imale su velik utjecaj, čak su i mijenjale sliku svijeta. Sjetimo se kuge u biblijsko vrijeme, crne smrti u srednjem vijeku, španjolske gripe 1918. godine te u najnovije vrijeme infekcije HIV-om i prijetnje novim respiratornim bolestima, encefalitisima (upale mozga), bolestima probavnog sustava', kaže prof. dr. Jeren za Slobodnu Dalmaciju.

Svake godine oko 15 milijuna ljudi umire upravo zbog infektivnih bolesti, koje su, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, među prvih deset uzroka smrtnosti u svijetu.

Te su bolesti uzrok smrti u više od 50 posto djece do pete godine života, naročito u nerazvijenim zemljama, a, upozorava prof. dr. Jeren, poznato je i da se više od 15 posto svih malignih bolesti povezuje s infektivnom etiologijom. Neke su tradicionalne zarazne bolesti, dodaje predsjednica Hrvatskog infektološkog društva, potisnute iz razvijenih zemalja, ali su se javile nove, s novim uzročnicima, što znači i s novom kliničko-patološkom slikom.

Od novih prijetećih infektivnih bolesti koje su danas u središtu medicinsko-istraživačkog interesa, ističe prof. dr. Jeren, uz gripu, treba spomenuti infekcije HIV-om, često udružene s tuberkulozom ili hepatitisom C, nove virusne encefalitise, virusne gastroenterokolitise, hemoragijske vrućice, SARS, ptičju gripu, a sada i svinjsku gripu.

Među ponovno prijetećim bolestima, dodaje, vrlo su značajne malarija, tuberkuloza, streptokokne bolesti, spolno prenosive, dijarealne bolesti te bolesti putnika koji putuju u endemske krajeve. 'Europi bi mogla ponovno prijetiti opasnost od autohtone malarije, koja je iskorijenjena sa Starog kontinenta prije 40 godina. Klimatske promjene i opća globalizacija mogu pogodovati širenju legla komaraca i njihovu zaražavanju parazitima malarije, a tako i ponovnom nastavku autohtone malarije u Europi', ističe prof. dr. Jeren. Posebno upozorava na to da se brojni mikroorganizmi mogu koristiti kao biološko oružje i predstavljaju pravu prijetnju ljudskoj vrsti u trećem tisućljeću.

'Posebna opasnost je što se ne zna kada, gdje i tko može upotrijebiti biološko oružje, pa je vrlo teško i provoditi preventivne epidemiološke mjere jer najučinkovitije biološko oružje mora biti sposobno da brzo izazove bolest, odnosno da je inkubacija kratka, zatim da ima veliku zaraznost koja se lako širi s visokim smrtnim ishodom, bez mogućnosti liječenja i prevencije. U tu grupu ubrajamo velike boginje, antraks, botulizam, kugu, tularemiju te hemoragijske vrućice, među kojima je najsmrtonosnija ebola', ističe prof. dr. Jeren.

U trećem tisućljeću posebno treba razmišljati o utjecaju globalizacije na infektivne bolesti suvremenog čovjeka, jer, objašnjava prof. dr. Jeren, suvremeni avionski transport omogućuje da i ljudi i stvari dospiju u bilo koji dio svijeta za 24 sata.