Na referendumu 22. siječnja rekli smo 'da' Europskoj uniji, no što građani zapravo očekuju od ulaska u europsku zajednicu i što misle kakve će to promjene donijeti na tržištu rada, istražio je portal Moj posao na više od 500 ispitanika
Većina ispitanika (85 posto) vjeruje u bolju budućnost Hrvatske u europskoj zajednici – 41 posto smatra da će to potaknuti zapošljavanje domaćih radnika u inozemstvu, 30 posto se nada povećanju stranih investicija i otvaranju novih radnih mjesta, a 15 posto smatra da će doći do rasta domaćeg gospodarstva.
Nešto manje od polovice ispitanika (43 posto) smatra da će članstvo u Europskoj uniji potaknuti doseljavanje strane radne snage. Iako članstvo u EU donosi nove mogućnosti za hrvatske radnike, 35 posto ispitanika posao će probati prvo pronaći u domovini, a u inozemstvo će ići samo ako bude potrebno. Poželjnu destinaciju za novi početak otkriva jedan od ispitanika: 'Kad ne bih mogao pronaći posao u Hrvatskoj, odlučio bih se za jednu od zemalja EU, vjerojatno za Austriju ili Njemačku koje imaju dosta dobar standard, a samim time i bolje uvjete rada i plaću.'
Gotovo jednako toliko ispitanika (34 posto) već je krenulo ili će krenuti u potragu za poslom u zajednici europskih država. Većinom je riječ o nezaposlenim građanima (44 posto) i studentima (26 posto), a najčešći su razlozi za odlazak 'trbuhom za kruhom' bolja plaća (66 posto), nedostatak posla u Hrvatskoj (59 posto) i bolji uvjeti rada (57 posto).
Iako većina ispitanika (56 posto) vjeruje da je hrvatska radna snaga konkurentna na europskom tržištu, najviše ih je mišljenja da naš obrazovni sustav ne daje dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada (45 posto).
Jedan od najtraženijih uvjeta za rad u inozemstvu je napredno poznavanje stranih jezika. Skoro polovica ispitanika (49 posto) smatra da ne bi imala problema s radom u Europskoj uniji kada je u pitanju poznavanje jezika. Većina ispitanika (69 posto) smatra da nema problema s engleskim jezikom, a situacija s ostalim jezicima europske zajednice posve je drukčija. Tek 16 posto ispitanika napredno poznaje njemački, 11 posto talijanski, a četiri posto španjolski.
Konkurencije stranih radnika boji se polovica ispitanika (50 posto). Malo manje od polovice (41 posto) ne boji se gubitka posla radi dolaska stranaca, a devet posto ne zna kakva će biti situacija. Strane konkurencije najviše se boje žene (52 posto) i zaposlenici sa srednjom stručnom spremom (54 posto).
Više od polovice ispitanika (56 posto) podržava zabranu zapošljavanja radnika iz zemalja koje će uvesti zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika. Za zabranu zapošljavanja radnika iz zemalja izvan Europske unije je 32 posto ispitanika, a 24 posto za zabranu zapošljavanja radnika iz svih zemalja Europske unije. Radnike iz određenih zemalja, primjerice iz Rumunjske i Bugarske, kao kolege ne želi 13 posto ispitanika.
