Svijet KONKRETNA RASPRAVA U LIPNJU

Hrvatska podržava povećanje europskog proračuna!

Hrvatska se u utorak potpisivanjem zajedničke izjave pridružila skupini od 10 zemalja članica EU-a koje podržavaju prijedlog Europske komisije o znatnijem povećenju europskog proračuna za sljedeću godinu

Hrvatski ministar financija Slavko Linić potpisao je u utorak u Bruxellesu zajedničku deklaraciju s kolegama iz Bugarske, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Portugala, Rumunjske i Slovačke.

Komisija je predložila proračun za sljedeću godinu izražen u obvezama od 150,9 milijardi eura, što je povećanje od dva posto u odnosu na ovogodišnji proračun i riječ je nominalnom povećanju jer je tolika sadašnja stopa inflacije. Proračun izražen u stvarnim plaćanjima predložen je u iznosu od 137,9 milijardi eura, što je 6,8 posto više od ovogodišnjeg proračuna.

Više zemalja članica protive se takvom povećanju, tvrdeći da se u vremenima krize i proračunskih rezova u državama članicama mora smanjiti i europski proračun. Europska komisija s druge strane ističe da je to potpuno izokretanje stvarnosti, jer je tu riječ o plaćanju ranije preuzetih obveza koje su izglasale same države članice.

Europski se proračun izražava na dva načina, kroz preuzete obveze i kroz stvarna plaćanja. Prijedlog proračuna za sljedeću godinu izražen u obvezama iznosi 150,9 milijardi eura, što je povećanje od dva posto u odnosu na ovogodišnji proračun i riječ je nominalnom povećanju jer je tolika sadašnja stopa inflacije. Povećanje od 6,8 posto odnosi se na stvarna plaćanja, odnosno na ono što će doista biti plaćeno sljedeće godine.

192659,193634,191458,190530
Prijedlog proračuna za 2013. godinu predviđa povećanje iznosa stvarnih plaćanja u kohezijskoj politici. 'Snažno podržavamo to opravdano i vrlo potrebno povećanje', kažu ministri financija 11 zemalja.

Ministri financija 10 zemalja članica i Hrvatske kao pristupajuće zemlje ističu u svojoj izjavi da se 'napori EU-a i skromni javni resursi treba usredotočiti prije svega na rast i zapošljavanje. U tom kontekstu, kohezijska politika ima ključnu ulogu za investicije za izlazak iz krize'.

Proteklih godina, svake se godine povećavao proračun izražen kroz obveze više nego kroz stvarna plaćanja tako da su sada na naplatu došle ranije preuzete obveze. S izbijanjem krize, tijela u čijoj je nadležnost europski proračun - Vijeće i Parlament, stalno su rezali prijedloge Komisije u pogledu stvarnih plaćanja zbog čega je puno računa ostalo neplaćeno. Budući da je riječ o zadnjoj proračunskoj godini iz Višegodišnjeg proračunskog razdoblja 2007-2013 i s obzirom na to europski proračun prema Ugovoru mora biti uravnotežen, dakle bez deficita, Komisija nema drugog izbora nego povećati stavku stvarnih plaćanja kako bi se platili ranije preuzete obveze i zaostali računi.

'Od ključne je važnosti da se poštuju ranije preuzete obveze, obveze koje su jednoglasno prihvatile sve zemlje članice usvajanjem sadašnje Financijske perspektive', kaže se u zajedničkoj izjavi jedanaestorice ministara.

Riječ je o istoj skupini zemalja koje se protive smanjivanju kohezijskih sredstava u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020., kojima se sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim regijama u Europskoj uniji. Ta skupina zemalja, koja se naziva "prijatelji kohezije", prošli su mjesec također potpisali izjavu u kojoj se protive rezanju kohezijskih sredstava.

Početak pravih političkih rasprava o Višegodišnjem proračunskom okviru (MFF) za razdoblje 2014.-2020. očekuje se u lipnju kada će se razgovarati o konkretnim brojkama. U raspravi o MFF-u, ključnom dokumentu EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje u kojem će Hrvatska već biti punopravna članica, zemlje su podijeljene na dva tabora - "prijatelje kohezije" s jedne strane i na zemlje neto platiše, koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobiju i koje traže da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni kohezijska politika ne smije biti iz toga izuzeta.

Ta skupina zemalja, pod radnim nazivom "prijatelji boljeg trošenja", traži da se kohezijska sredstva troše učinkovitije, svrsishodnije, te da se dodjela novca iz europskih fondova više poveže s ispunjavanjem zadanih ciljeva i kriterija.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još