Svijet PAD ISLAMISTA

FLN pobjednik parlamentarnih izbora u Alžiru

Fronta nacionalnog oslobođenja (FLN) odnijela je u petak pobjedu na parlamentarnim izborima u Alžiru, osvojivši 220 od 462 mjesta u parlamentu, dok su islamisti doživjeli pad i završili na trećem mjestu sa 66 zastupnika, objavio je ministar unutarnjih poslova Daho Ould Kablia

Drugo mjesto, sa 68 zastupnika, odnijela je stranka Demokratskog nacionalnog okupljanja (RND) premijera Ahmeda Ouyahia. FLN je u odnosu na prošle izbore zabilježio pomak sa 136 na 220 zastupnika, među kojima je 68 žena. RND ima sada šest mjesta više, dok se sedam islamističkih stranaka moralo zadovoljiti sa samo 66 mjesta, ne ponovivši uspjeh kolega iz drugih sjevernoafričkih zemalja. Vlasti su prethodno, nizom reformi, težile izbjeći scenarij Arapskog proljeća. U zajedničkom priopćenju islamističke stranke Pokret za društvo mira (MSP) i Pokret el Islah osudile su 'veliku manipulaciju' rezultatima izbora.

FLN i RND, koje su vladale u koaliciji od 2004., uživaju potporu predsjednika Abdelaziza Bouteflike. Pravo glasa na izborima imal je dvadeset i jedan milijun Alžiraca, a njih 42,36 posto je to pravo iskoristilo. Odaziv na izbore 2007. iznosio je 35,67 posto.

Svoje kandidate istaknulo je sedam islamističkih stranaka od kojih su tri: Pokret za društvo mira (MSP), Enahda (preporod) te Pokret el Islah (reforma) u koaliciji 'Zeleni Alžir' i nadale su se osvojiti parlament po uzoru na kolege iz Tunisa, Maroka i Egipta.

Jedna od glavnih tema kampanje bila je 10-postotna nezaposlenost koja među mladima dosiže 21 posto u toj zemlji od 37 milijuna stanovnika kojih je 75 posto mlađe od 35 godina. Druge su izborne teme bili visoki životni troškovi i visoki troškovi stanovanja te borba protiv korupcije, pošast u zemlji bogatoj naftom i plinom koja je nakon Rusije drugi dobavljač plina za Europu i 13. dobavljač nafte.

Islamska fronta spasa (FIS, raspuštena stranka) trebala je pobijediti na izborima 1991.-1992. kada je višestranačje postalo moguće, no vlasti su poništile izbore što je rezultiralo krvavim građanskim ratom s 200.000 mrtvih.

Predsjednik Abdelaziz Bouteflika pokrenuo je 1999. proces narodne pomirbe i uspio smiriti stanje. Na referendumu 2005., Alžirci su uvjerljivo podržali njegov plan amnestije za stotine islamskih militanata.

Alžir je četvrti najveći afrički prizvođač nafte (iza Nigerije, Angole i Libije). Njegov energetski sektor činio je 60 posto proračunskih prihoda, 36 posto BDP-a i 97 posto izvozne zarade u 2010., piše agencija Reuters. Dokazane zalihe nafte procjenjuju se na 12,2 milijarda barela početkom 2012., i treće su najveće u Africi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još