Odvjetnik Mladena Markača, Goran Mikuličić bez pretjerane je euforije komentirao dopis predsjednika Haškog suda, suca Teodora Merona da se na žalbenom vijeću 14. svibnja preispita dio prvostupanjske presude o nezakonitom granatiranju, čime bi u vodu mogla pasti čak i teza o udruženom zločinačkom pothvatu. Mikuličić ipak priznaje da je riječ o ohrabrujućem momentu, koji, kaže, pokazuje da je obrana na pravom putu
Naime, praksa Haškog suda je sljedeća: prilikom zakazivanja žalbenog vijeća obranama i tužiteljstvu navodi teme o kojima bi se dodatno trebalo raspravljati. 'Poslali su nam katalog dilema za koje traže dodatno pojašnjenje', kaže Mikuličić za tportal i dodaje da je riječ o uobičajenom postupku. Kaže da su obrane podnijele žalbe na prvostupanjsku presudu kojom je Mladen Markač dobio 18 godina zatvora, a Ante Gotovina 24. 'No ako iz žalbi proizađu određene dileme, suci žele dodatne podatke', kaže.
Nema mjesta trijumfalizmu, no Mikuličić kaže da je ovo dokaz da žalbeno vijeće misli da su neki zaključci prvostupanjske presude oborivi i da su sporni. 'To pokazuje da smo na dobrom putu', dodaje.
Naime, sudac Meron tražio je da se obrane i tužiteljstvo koncentriraju na odluku prvostupanjskog sudskog vijeća kojom je sve izvan kruga od 200 metara nezakonito granatiranje vojnih ciljeva. Upravo je na temelju te definicije bilo zaključeno da je Knin bio prekomjerno granatiran da bi se protjeralo civilno stanovništvo.
Time bi u vodu pala i presuda po točki udruženog zločinačkog pothvata koja se bazira upravo na protjerivanju i deportaciji stanovništva zbog straha od granatiranja.
Promjena definicije i standarda ratovanja
Na tu je činjenicu prošle godine Haški sud upozorilo i 12 međunarodnih pravnih i vojnih stručnjaka koji su poslali podnesak Žalbenom vijeću Haškog suda u kojem predlažu da se odbaci presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. U zahtjevu tvrde da je prvostupanjska presuda donesena na temelju pogrešnih zaključaka o prekomjernom granatiranju. Taj je podnesak, u kojem su tražili i status 'prijatelja suda', odbačen.
No jesu li suci koji su tu studiju i zahtjeve pročitali ipak nešto od toga usvojili? 'Oni su odbili tu inicijativu, no evidentno je da su pročitali to što su stručnjaci poslali. Smatramo da je dobro da su se upoznali sa stavom koji je drugačiji od prvostupanjske presude', kaže Mikuličić i zaključuje da bi prihvaćanje odstupanja od samo 200 metara od vojnog cilja značilo promjenu definicije ratovanja.
'Time bi se revidirala pravila ratovanja propisana međunarodnim konvencijama, a ni u jednom dokumentu taj se standard nije spominjao. To je opasnost koja nije zanemariva', zaključio je Markačev odvjetnik.
