Svijet BEZ BUDUĆNOSTI

Kako je EU potopio hrvatska brodogradilišta?

  • Autor: P.S.
  • 21.4.2012 11:23:37
  • 21.4.2012 8:00:00

Reuters donosi priču o izumiranju hrvatskih brodogradilišta ispričanu kroz primjer 'Kraljevice'. Prije nego što Hrvatska uđe u Europsku uniju, u srpnju 2013, mora se pobrinuti da brodogradilišta rade bez državnih potpora. Nesiguran što učiniti s njima, Zagreb je odlučio prodati gubitaše, ali je proces spor a ponuđača je malo, što je samo navuklo kritike Bruxellesa

Hrvatska ima pet velikih brodogradilišta. Samo jedno od njih je profitabilno, dok preostala četiri, uključujući i Kraljevicu, generiraju gubitke od oko 1 milijardu kuna godišnje, unatoč državnim potporama koje se smatraju ilegalnim u EU.

'Hrvatska ni ne želi priznati koliko je novca utrošila u industriju koja je bila globalno konkurentna u ranim 1980-ima', rekao je Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj.

'Na neki način EU nam je učinio veliku uslugu, jer ih mi sami nikad nismo pokušali restrukturirati', dodao je Babić za Reuters.

Smješteno u malom, slikovitom zaljevu na sjevernom Jadranu, brodogradilište 'Kraljevica' osnovano je još 1729. kada je započelo s gradnjom drvenih ratnih brodova za Austro-Ugarsku Monarhiju. Drvo je kasnije ustupilo mjesto metalu i brodogradilište je svoj poslovni vrhunac doživjelo u vrijeme Drugog svjetskog rata.

U bombardiranjima tijekom Drugog svjetskog rata gotovo je srušeno do temelja. Komunistička Jugoslavija, čiji je vođa Tito kratko radio 1920. u Kraljevici, obnovila je brodogradilište koje je potom radilo 50 godina punim kapacitetom.

Brodogradnja je bila vodeći sektor za izvoz u Jugoslaviji, koja je bila među pet najboljih svjetskih igrača. No to se promijenilo tijekom 1990-ih zbog ratova na Balkanu, gubitka tradicionalnog ruskog tržišta, lošeg upravljanja i neuspjeha u modernizaciji, piše Reuters.

173786,188583,186529,185742Dok je globalna brodogradnja u periodu od 2004. do 2008. doživljavala bum, hrvatski udio u europskoj proizvodnji brodova smanjen je na 6 posto 2008, sa 13 posto iz 2004, prema studiji Zajednice europskih udruga u brodogradnji CESA.L.

'Posljednjih deset godina slušamo kako nemamo budućnosti. Restrukturiranje je sporo, globalna kriza smanjila je posao, upali smo u dugove, EU je zabranio državi da nam da nova financijska jamstava', rekao je sindikalni lider Kraljevice Nenad Miškulin.

Nakon tri stoljeća časne povijesti, brodogradilište je sada utihnulo.

Prije nego što Hrvatska uđe u Europsku uniju u srpnju 2013, mora se pobrinuti da brodogradilišta rade bez državnih potpora. Nesiguran što učiniti s njima, Zagreb je odlučio prodati gubitaše, ali je proces spor, a ponuđača je malo, što je samo navuklo kritike iz Bruxellesa, piše Reuters.

'Hrvatska je imala dovoljno vremena da se bavi brodogradilištima, ali je to išlo vrlo sporo', rekao je visoki europski diplomat, koji je tražio da ostane anoniman.

'Do 1. srpnja 2013. svi privatizacijski ugovori moraju biti potpisani', rekao je anonimni diplomat. 'Ako se to ne dogodi, brodogradilišta će morati nadoknaditi sve državne potpore koje su primila od 2006, a ako to ne uspiju, bankrotirat će', pojasnio je diplomat Reutersu.

Prošlog mjeseca nova vlada lijevog centra pristala je prodati Brodosplit iz Splita privatnoj hrvatskoj tvrtki. Ali je odbila ponude za tri ostala brodogradilišta.

Kažu da bi se rješenje za dva od tri brodogradilišta moglo pronaći prije ljeta, ali stečajni postupak će započeti u 'Kraljevici'.

'Da je odluka o brodogradilištima donesena prije pet godina, mogli smo izbjeći nešto od ovoga. Poduzeli smo ove korake s dobrom namjerom, ali unutar dogovorenog okvira koji nismo mogli prekršiti', kazao je premijer Zoran Milanović u travnju.

Generalnog direktora 'Kraljevice' Zvonimira Novaka zbunjuje zašto 'Kraljevica', koja je imala gubitak od 252 milijuna kuna 2010. i 135 milijuna eura prošle godine, ide u  stečaj, s obzirom na to da je najmanje brodogradilište, s najmanjim dugom i sa samo 460 radnika.

'Odluka vlade bila je šok za radnike', rekao je Novak.

'Mnogi od njih nikada neće pronaći novi posao. I pitanje je što će biti s gradom Kraljevicom nakon što se brodogradilište zatvori. Ono je bilo glavni izvor zapošljavanja ovdje', rekao je Novak za Reuters.

'Ja sam vjerovao da se može preživjeti s manje radnika i usredotočiti se na oporavak. Ali sada, kada je odluka donesena, treba ju provesti što je prije moguće, kako bi se stalo na kraj toj nesigurnosti', dodao je Novak.

Katarina Ott
, šefica Instituta za javne financije u Zagrebu, izjavila je kako se vlada treba riješiti brodogradilišta jer su beskorisna, zadužena, neučinkovita i teret za javne financije.

'Dug brodogradilišta je tri puta veći od njihove imovine. 8,800 njihovih zaposlenika proizvodi isto kao i 2.000 zaposlenih u Danskoj', napisala je u Ott u svojoj kolumni.

Ova logika nije važna za ogorčene radnike Kraljevice.

'Vlada nas koristi kao kost koju će baciti Bruxellesu i reći: 'Evo, mi smo ih zatvorili'. Nitko nas ništa ne pita', rekao je jedan radnik.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još