Svijet FRANCOIS HOLLANDE

'Gospodin Normalni', favorit predsjedničkih izbora

Kandidat socijalista za francuskog predsjednika Francois Hollande, nazvan 'gospodin Normalni', nema iskustva u vladanju, no od potpunog autsajdera prije godinu dana postao je favorit prije prvog izbornog kruga u nedjelju, a pobijedi li i postane šef države, obećava sebi srezati plaću za 30 posto

Na birališta je u nedjelju pozvano 45 milijuna birača glasati za jednoga od deset kandidata. Francuzi nisu oduševljeni izbornom kampanjom u vrijeme gospodarske krize i dok političari strahuju od velike apstinencije, ankete predviđaju Hollandeu vodstvo u prvome krugu ili izjednačenje s oko 28 posto glasova s predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, piše agencija AFP.

Njih dvojica trebala bi se dakle ogledati u drugome krugu 6. svibnja i tada bi, prema anketama, Hollande pobijedio s 58 prema 42 posto glasova.

'Gospodin Normalni', koji bi poslije Francoisa Mitterranda 1981. trebao postati prvi francuski predsjednik socijalist, poručio je da neće u ovom teškom gospodarskom trenutku povećavati javnu potrošnju niti provoditi val nacionalizacija kakve je pokrenuo Mitterrand.

Hollande (57) je umjereni političar lijevog centra koji obećava smanjiti javni dug do 2017. i povećati poreze prvenstveno bogatašima te više izdvajati za programe poput obrazovanja, piše agencija Reuters.

Ekonomisti upozoravaju da je neophodno rezati javnu potrošnju i smanjiti ulogu države kako bi se pokrenuo rast i smanjivao javni dug. Hollande odgovara da oštre mjere štednje u grčkom stilu ne potiču gospodarsku aktivnost.

Kritičari mu zamjeraju manjak iskustva u vladanju i nazivaju ga 'mlohavim' i neodlučnim. Hollande je stoga poradio na vlastitoj figuri. Smršavio je i naočale 'pepeljare' zamijenio modernim okvirima.

Rođen 12. kolovoza 1954. u Rouenu u obitelji liječnika i socijalne radnice, Hollande je kao dijete govorio da jednoga dana želi biti predsjednik. U tom se smjeru i školovao: pohađao je visoku poslovnu školu HEC i diplomirao na Ecole Nationale d' Administration, francuskoj akademiji gotovo nezaobilaznoj za političku elitu.

Financijski krugovi, a napose konzervativni, strahuju od Hollandeova dolaska za kormilo države koja s Njemačkom čini motor Europske unije. Hollande je naime dovodio u pitanje upisivanje u ustav zlatnog pravila proračunske ravnoteže koje su članice EU-a obećale ugraditi u ustave čime pristaju na gotovo automatske sankcije premaše li dopušteni godišnji strukturni deficit.

Sve donedavno najavljivao je da će se ponovno pregovarati o europskom fiskalnom paktu koji je postignut snažnim naporima njemačke kancelarke Angele Merkel u zamjenu za politiku financijske solidarnosti prezaduženim članicama (Grčka, Portugal, Španjolska). Zatim je retoriku ublažio i stao govoriti da će pakt 'dopuniti odredbama' o rastu, što su stručnjaci nazvali ohrabrujućim.

Iako ga je kancelarka Merkel odbila primiti tijekom kampanje, kao i britanski premijer David Cameron, Hollande je najavio da će prva zemlja koju će posjetiti kao predsjednik biti upravo Njemačka te poručio: 'U ova krizna vremena Europi treba njemačko-francuski par.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još