Svijet VISOKO OBRAZOVANJE ZA NISKE POSLOVE

Imaš diplomu? EU te vjerojatno neće trebati!

Tržište rada i tržište diploma u sve su većem nesporazumu, a čini se da će nerazumijevanje s godinama biti sve izraženije. Prognoza relevantne EU agencije kaže da će do 2020. tek 37 posto poslova zahtijevati akademsku titulu. Postaje li studiranje luksuz za ljude s viškom novca i vremena?

Bez obzira na relativno stišavanje europske krize, Stari kontinent od danas do 2020. prolazit će kroz stagnaciju u kojoj će biti stvoreno tek osam milijuna novih radnih mjesta, što je brutalno malo uzevši u obzir populaciju na koju se podatak odnosi. Brojke su to Centra za razvoj strukovnog obrazovanja, EU agencije sa sjedištem u Saloni u Grčkoj, prenosi njemački Die Welt. Ponajprije se to odnosi na mediteransku Europu gdje su milijuni mladih ljudi bez posla i stjecanje diplome postaje mazohistička vježba iz uzaludnosti.

Naime što, simptom da je nešto trulo u sustavu obrazovanja i zapošljavanja je činjenica da je sve više akademski obrazovanih ljudi koji su prekvalificirani za poslove koje rade, bacajući tako niže rangirane i adekvatno osposobljene na burzu, da parafraziramo direktora navedenog centra Christiana Lettmayra. Jedini koji profitiraju u toj situaciji su, naravno, poslodavci koji odjednom dobivaju više za manje, a ostatak povjesničara umjetnosti, filozofa, fizičara ili sociologa pita se čemu su uopće studirali kada moraju voziti viljuškare ili brati masline ne bi li preživjeli.

Jedno od rješenja za niz diplomaca, magistara ili doktora koji u zemljama poput Grčke, Italije ili Španjolske eventualno čeka radno mjesto namijenjeno za srednju stručnu spremu jest emigracija u neku od boljestojećih EU zemalja, no većini populacije se ipak ne seli u hladnu Skandinaviju, Njemačku ili Nizozemsku ne bi li ih se tretiralo onako kako im titula sugerira da zaslužuju. Južnjaci koji su vješti u računalnom programiranju, ili su inženjeri ili doktori imaju prilično veliku šansu na bogatom europskom sjeveru. Isto vrijedi i za kvalificirane radnike.

Gravitacija domaćeg teritorija tek je jedan problem. Drugi je, kako reče Lettmayr, taj što se studiraju stvari za koje ne postoji potreba na tržištu. Čitav niz humanističkih djelatnosti, kao i solidan broj stručnih zvanja poput frizera ili prodavača, nisu osobito tražene po europskim burzama rada. Akademska ponuda i tržišna potražnja su u raskoraku, tvrdi Lettmayr te dodaje da je premalo inženjera, matematičara i općenito prirodnih znanstvenika.

171280,178567,180108,181111

Od 2008. kada je detonirala kriza, Europa je izgubila pet i pol milijuna radnih mjesta. Nova koja se stvaraju bit će izrazito polarizirana – najviše će se tražiti poslovi na 'dnu' i na 'vrhu'. To će reći, ili čistačice i pomoćno osoblje ili eksperti za mikroprocesore. Klasa koja će u toj distribuciji radnih mjesta najviše izvisiti su upravo oni kojih ima najviše tj. tipični student s diplomom. U centru dodaju da će se u narednih nekoliko godina dogoditi i masovni pogrom rutinskih, repetirajućih poslova, poput rada na traci ili uredskih poslova. Potonjih radnih mjesta nestat će milijun i pol do 2020. Također, bit će i dva milijuna manje fizičkih radnika.

Da sažmemo, u skoro vrijeme ako ne namjeravate postati nuklearni fizičar ili serviser Airbuseva, razmislite barem pet puta što i da li uopće studirati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još