Svijet INTERVJU: VESNA PUSIĆ

'Potkopavanje snage ove koalicije je protiv Hrvatske'

Vesna Pusić (1) Izvor: tportal.hr tportal.hr , Autor:Lucija Bušić
  • Autor: Ante Srzić
  • 16.4.2013 22:52:50
  • 28.3.2012 13:35:00

Što Sjedinjene Američke Države očekuju od Hrvatske, a kako u Bruxellesu gledaju na poteze nove vlade, hoće li Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prosvjedovati u slučaju rehabilitacije Draže Mihailovića? Kako će MVEP prestati biti rasadnik afera, surađuje li dobro s kolegama iz SDP-a i ima li sukoba među koalicijskim partnerima te, naravno, o prvom potpredsjedniku Vlade Radimiru Čačiću - neka su od pitanja na koja je odgovorila ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u intervjuu za tportal

Bili ste u posjeti SAD-u i razgovarali ste s državnom tajnicom Hillary Clinton. Koje poruke je poslala i što SAD očekuje od nas?
Dvije su vrlo važne poruke. Prva je da smo pozvani na bilateralni sastanak sa SAD-om svega tri mjeseca otkada je nova Vlada nastupila, a druga je da je Vlada na tom sastanku dobila podršku za svoju vanjsku i regionalnu politiku. Moja je ocjena da SAD smatra da je važno imati partnera u regiji koji može poslužiti kao dokaz da je moguće provesti reforme koje vas kvalificiraju za članstvo u NATO-u i EU-u. Dobro je primljena i naša teza da je za nas proces pristupnih pregovora bio proces izgradnje države i institucija i s toga stanovišta je zanimljiv i za sve naše susjede. Jasno je i da razumijemo da je za stabilnost svake zemlje u regiji, pa tako i Hrvatske, važna stabilnost cjelokupne regije i razumijemo da zemlje u regiji, kao svoju bitnu dodanu vrijednost, imaju mogućnost da preuzmu odgovornost za regiju i da je stabiliziraju.

Razgovarali smo i o sudjelovanju 345 hrvatskih vojnika u mirovnoj misiji u Afganistanu i o sudbini te mirovne misije te našim idejama da bi se uz vojnike, u toj i sličnim misijama, trebali jače angažirati i civili, odnosno civilni tip pomoći. Hrvatska će zadržati isti broj vojnika 2013, a 2014. se vjerojatno ide u smanjivanje. Sastavni dio naše vanjske politike je da bi vojne mirovne misije trebalo kombinirati sa snažnijom civilnom prisutnošću. Vidjeli smo i u Afganistanu da vojne misije mogu prekinuti rat i vojne sukobe, ali vojne misije nisu u stanju stabilizirati mir i civilno funkcioniranje društva.

Može li Hrvatska iskoristiti činjenicu da je izašla iz rata i taj know how prelaženja iz ratnog stanja u demokraciju?
Afganistan bi možda bio malo prevelika zadaća za nas. Tu ima više smisla koristiti transfer našeg iskustva u zemljama kao što su zemlje južnog Mediterana - od Tunisa do Maroka. Ne mislimo da bismo u Afganistanu naveliko mogli transferirati svoje znanje. Tamo trebamo izabrati jednu temu gdje imamo argumente, a i snage. Možemo pomoći u najviše kod obrazovanja žena i djevojčica, koje su u najtežoj situaciji u Afganistanu, te nekim elementima zdravstvene zaštite. U Afganistanu postoji velika opasnost da, kad se povuku mirovne snage iz Afganistana, žene nestanu s dnevnog reda, propadnu kroz pukotine i nitko neće znati što se događa, a ne želim ni misliti što bi to značilo. Važno je zadržati vidljivost te teme na međunarodnoj razini i naći način da se ta tema održi.

Jeste li pozvali državnu tajnicu Clinton na Croatia summit?
Jesam, ali nije još rekla ni da ni ne. Nadam se da će doći. Uzela je poziv i ostavlja otvorenu mogućnost da dođe i naravno da bi bilo važno da dođe, naročito zato što su tema ove godine pristupni pregovori kao način izgradnje države. U jednom dijelu to može koristiti našim susjedima iz regije, a s druge strane neke elemente toga mogu koristiti zemlje tzv. Arapskog proljeća, Tunis, Libija, Alžir, Maroko. Uz premijere i ministre vanjskih poslova, pozvat ćemo i nekolicinu društvenih znanstvenika ili analitičara iz think thankova da doprinesu dinamičnosti rasprava.

NEĆE BITI PROBLEMA S RATIFIKACIJOM

Što Hrvatska kao partnerica očekuje od SAD-a? Investicije, pomoć oko procesa ratifikacije ili nešto treće?
Što se ratifikacije našega pristupnog ugovora tiče, ja se najtoplije nadam da nam neće trebati nikakva pomoć. U stanju smo to završiti s našim europskim partnerima.

183980,175859,182742,183698

Uvijek se spominju Velika Britanija i Nizozemska kao zemlje koje bi mogle raditi probleme?
Vidjela sam u novinama, recimo, da je pisalo da je Nizozemska odgodila ratifikaciju zbog nadzornog odbora Ine, što je flagrantna neistina. Kada je to izišlo, dobila sam od nizozemske veleposlanice poruku: 'Što je ovo? To se sigurno ne odnosi na Nizozemsku i s nama nema veze.' Bio je u Zagrebu nizozemski ministar vanjskih poslova baš zato što ih zanimamo. Mi se samo trebamo angažirati i ne smijemo sami sebi podmetati nogu niti očekivati da svi sve znaju i da nas detaljno prate. Moramo informirati ljude. Ako nešto radimo, za to treba imati argumente. Ne se ponašati kao lažljivci koji se skrivaju i govore jedno, a rade drugo, ali ni kao mali od palube koji ima argumente za to što radi, ali ih se ne usudi braniti. Ako imamo argumente, mi njih najnormalnije možemo braniti, samo je važno da gradimo svoju vjerodostojnost.

Nakon izjave da 'nismo više mali đaci', uslijedile su pohvale u medijima da je hrvatska vanjska politika konačno dobila viziju? Godi li Vam to?

To nisam vidjela jer sam bila na putu, ali je istina da nismo više mali đaci. Naprosto, to nije nikakvo napuhavanje, nego je preuzimanje odgovornosti za ono što kažeš, a to je puno lakše ako vodiš politiku bez fige u džepu. Teško je voditi politiku s figom u džepu jer radiš nešto što nije ono što misliš, ali radiš zato što se to od tebe očekuje. To nije potrebno.

REHABILITACIJA DRAŽE MIHAILOVIĆA VUČE NATRAG I SRBIJU I REGIJU

Kako gledate na inicijativu u Srbiji za rehabilitaciju Draže Mihailovića?

Pa nekako više, moram reći, s tugom. Kad se jedna zemlja počne baviti opravdavanjem i rehabilitiranjem vlastitih kvislinga iz 2. svjetskog rata i suradnika nacista i fašista, to nije dobro za regiju jer je vuče natrag, ali i samu zemlju vuče natrag. Ako misliš da možeš dobiti izbore ili si pojačati poziciju s takvom vrstom tema, to znači da je dosta snažna retrogradna tendencija u zemlji i to je loše za sve. Ali najgore je, naravno, za Srbiju. Dok se iz toga ne iščupa, nema pravoga pomaka. Mi to znamo jer smo bili prije 15 godina na sličnoj razini.

Hoće li Ministarstvo prosvjedovati ako ga rehabilitiraju?

Iskreno rečeno, meni se to čini tako nevjerojatnim. Protiv čega da prosvjedujemo? Da se jednoga kvislinga, nacističkog i fašističkog suradnika koji ima i svoje današnje odraze, evo jedan u Haagu, rehabilitira? Što da mi kažemo na to? To je ono o čemu se ovdje radi i sad taj pokušaj da se to prikrije ili reinterpretira ili pokrije ili na neki način sakrije, čini mi se nadrealističkim. Iskreno rečeno, prije bih, da sam srpska vlada, imala osjećaj da trebam protestirati, nego da to treba činiti Hrvatska. To je grozno za srpsko društvo, da na taj način drže sami sebe u šaci jedne užasne povijesti. Svaka država ima svoje crne točke u prošlosti, ali nije to pitanje. Nije to problem, problem je ako te crne točke pretvoriš i želiš pretvoriti u nešto s čim se identificiraš. To je tragično.

U Zagreb dolazi Lagumdžija koji je izbjegao susret s Milanovićem dok je bio u BIH. Mislite li da tu postoji mjesta za suradnju?

Naravno da ima mjesta za suradnju. Mislim da je to bila Lagumdžijina loša procjena. Naš cilj je minimalizirati u budućnosti loše procjene i bilo kakve temelje za loše odnose, a maksimalizirati mogućnost dobrih procjena za dobre odnose. Hrvatska je pred vratima EU-a, završila je pregovore i mislim da se treba ponašati kao odgovorna i ozbiljna zemlja i razvijati odnose sa susjedima, pa čak i onda kada netko od njih pogrešno procjeni. Moje je mišljenje da je to bila pogrešna procjena, ali to ne znači da ja u mnogočemu ne cijenim ministra Lagumdžiju i apsolutno smo zainteresirani za suradnju. Trebamo surađivati i graditi odnose na tome da biramo što je moguće pozitivnije elemente, a ne maksimalizirati ono što je bilo krivo ili loše procijenjeno.

'Ključno je ispraviti nepravde'

Koja su vaša očekivanja od prvoga izvješća o monitoringu koje bi u travnju trebalo biti objavljeno?
Očekujem da će biti nekih primjedbi na pravosuđe, na realizaciju ili promjene Zakona o sukobu interesa. I sama imam neka pitanja vezana uz ljudska prava, naročito vezana za ljude koji su stradali u tzv. terorističkim aktima, dakle izvan područja ratnog djelovanja, ali su im uništene kuće, pa su tužili po jednom zakonu, pa se promijenio zakon, a oni su izgubili parnice i morali plaćati sudske troškove. Dakle, cijeli je niz problema koje moramo riješiti bilo Europske unije ili ne bilo. To su nepravde i loše stvari koje treba riješiti. Međutim, činjenica je da će ovo monitoring izvješće biti neka vrsta upozorenja na ključne točke na koje treba paziti i na kojima treba napraviti pomak u pripremama za sveobuhvatno monitoring izvješće koje je na dnevnog redu u listopadu, a mi ćemo još prije ljeta morati predati većinu materijala i podataka temeljem kojih će se to izvješće raditi.

Kako u Bruxellesu gledaju na rad nove vlade i koje su njihove reakcije, s obzirom na to da je bilo kritika u medijima, kao i na to da ih je uputio veleposlanik Vandoren?

Nije to istina, iskreno rečeno. Hrvatska je napravila veliki pomak sa završetkom pregovora i ima još prostora za pomak, koji smo počeli raditi i koji nam dobro ide, a to je uspostavljanje vjerodostojne države. Naša vjerodostojnost je bila relativno niska iz niza razloga i načina na koji se to radilo. Nema nikakve sumnje da, unutar pravila oko kojih smo se dogovorili, treba funkcionirati te da treba niz stvari i ubrzati i popraviti. Recimo, odjednom je skočio broj neriješenih sudskih predmeta. Zašto je skočio broj neriješenih predmeta? Jer su u zadnjem izvještaju određen broj predmeta, koji je bio na putu između nižeg suda na viši sud, deregistrirali na nižim sudovima, a još ih nisu registrirali na višim sudovima, pa se u brojkama nigdje nisu pojavljivali. Međutim, mi takvu politiku ne želimo voditi - 'izvana huj, iznutra fuj!' - da se pokazuješ ljepšim nego jesi. Trenutkom potpisivanja pristupnog ugovora zadaće koje su pred ministarstvima su se eksponencijalno povećale i ljudima treba neko vrijeme da shvate da odlazak u Bruxelles na tjednoj bazi nije službeni put, nego odlazak na posao. Uspostavili smo koordinaciju koju vodi moj pomoćnik za Europu na razini pomoćnika ministara iz svih ministarstava.

Kako komentirate kritike Bruxellesa zbog imenovanja političara u nadzorne odbore državnih poduzeća?
Što se tiče nadzornih odbora, rekla sam i nizozemskom ministru vanjskih poslova da nećemo funkcionirati na toj razini da netko izađe iz političke stranke i drugi dan je neutralni član nadzornog odbora. To je preglupo i nećemo varati sami sebe. I nije to bio problem, već što su ljudi krali i omogućavali da se krade. Država se treba maknuti iz što je moguće veće količine vlasništva. Tamo gdje iz strateških ili bilo kakvih drugih interesa država ostaje kao vlasnik, ona mora preuzeti i odgovornost. Pa pogledajte što se dogodilo s Inom, danas je pola bivše vlade u različitim sudskim procesima zbog toga što se ne zna gdje su novci od upravljačkih prava ili gdje su uopće upravljačka prava. Treba jedanput uvesti red. Nije poanta u tome da se praviš da je forma OK, a de facto sadržaj nula. To nije cilj ove operacije.

AFERA PUTOVNICE


Kako Vam je surađivati s kolegama iz SDP-a, sukreatorima vanjske politike Josipovićem, Milanovićem i Mimicom, budući da ste ministrica iz manjeg partnera u vladajućoj koaliciji?

Odlično! Na vanjskopolitičkim temama, kolega Mimica i ja se slažemo i uvijek smo se slagali, iako se, nažalost, više ne vidimo i ne čujemo puno jer imam puno posla i dvije vrste zadataka: jedno je artikulirati vanjsku politiku, a drugo je postaviti Ministarstvo. I tu ima dosta poteškoća i ovo ministarstvo sad izgleda drukčije nego od 90-ih naovamo.

Česte su bile afere u Vašem ministarstvu u prošlosti, posljednji je skandal je izbio prije neki dan oko prodaje putovnica mafijašima. Kako to riješiti?

Bogme će se riješiti! Nije to vezano samo uz Ministarstvo vanjskih, nego u prvom redu uz Ministarstvo unutarnjih poslova jer oni izdaju putovnice, a preko MVEP-a se predaju zahtjevi iz inozemstva i onda na temelju tih zahtjeva MUP izdaje putovnice. To je nešto što ćemo raščistiti u ovom ministarstvu i doći ću do dna problema jer ovo sigurno nije jedini takav slučaj. I to sigurno neće biti nešto što će nestati ispod tepiha. Otvorili smo to pitanje i raščistit ćemo funkcioniranje samoga ministarstva i vidjeti otkuda to dolazi i što je s MUP-om.

Ono što ja neću sebi dopustiti je da me proguta birokracija jer imate mašineriju koja je naviknuta funkcionirati na stari način. Zato je za mene neobično važno da selekcioniram što je moguće kvalitetnije ljude na ključnim pozicijama i da oni funkcioniraju kao odgovorni ljudi. Nisam opterećena tko je iz koje stranke, ali svi moraju odgovarati za svoj posao. Nema druge, ministarstvo nije mjesna zajednica. Ministarstvo je institucija koju građani plaćaju da bi obavilo posao i unutar toga mora postojati jasna linija odgovornosti i zato moram imati tim s kojim mogu postići ciljeve koje sam prezentirala i Saboru i javnosti.

ODNOSI U KOALICIJI

Je li gospodarska diplomacija sad posve prepuštena u ruke prvoga potpredsjednika Radimira Čačića. Evo, bio je u Azerbajdžanu, a sada i u Rusiji?
Gospodarska diplomacija je nešto što moramo raditi zajedno s Ministarstvom gospodarstva. Što se tiče Ministra gospodarstva, on je otputovao u Rusiju jer je po funkciji supredsjedatelj Međudržavne komisije Ruske Federacije i RH i dobro je da je otišao to oživiti i staviti ponovno u funkciju. Odnosi, naročito gospodarski odnosi, s Ruskom Federacijom bili su prilično zapušteni.

U javnosti su se odmah pojavili negativni komentari uz mogućnost prodaje Petrokemije Rusima. Kako to komentirate?
Ovdje je riječ o temeljnoj obavezi ministra Čačića po funkciji, to je ono što on treba raditi, a iskreno se nadam da ćemo početi normalno gospodarski surađivati i s Ruskom Federacijom i to je naš veliki interes. Gospodarska diplomacija ima dva segmenta. Jedno je prodavanje investicijske klime u zemlji. Da bismo prodavali investicijsku klimu u zemlji, moramo je prvo stvoriti. U ovom trenutku je nemamo. Naš problem je što netko u ovom trenutku dođe investirati, susretne se sa svim preprekama i prepriča to svima i više nitko iz te zemlje ne želi doći. Moramo kreirati investicijsku klimu, a za to moramo razgovarati s Ministarstvom gospodarstva. Kad je kreiramo, onda ćemo imati portfolio o načinu poslovanja u Hrvatskoj koji će svaki veleposlanik moći prezentirati u zemlji u kojoj se nalazi.

Drugi su problem naše tvrtke. Moramo napraviti klastere tvrtki kako bismo ih prezentirali na trećim tržištima. Gospodarska diplomacija, kao sustavna djelatnost, u prvom redu ima smisla biti usmjerena u one zemlje u kojima država ima još uvijek veliki utjecaj na odluku o investiranju - od Ruske Federacije (posebno u velikim energetskim projektima) pa do Kazahstana, Kine, zemalja sjeverne Afrike.

Dosta se piše da postoje neslaganja između SDP-a i HNS u vladajućoj koaliciji, a i sam Čačić je rekao da se SDP neće skrivati iza projekata koje je pokrenuo HNS?
HNS ima prepoznatljive ljude: Andreu Zlatar, Vrdoljaka, Čačića i mene. Ono što mi vodimo i zastupamo je jasno vidljivo. SDP ima svoje ljude poput Mimice, Linića, Milanovića koji pokreću neke stvari i vidljivo je ono što rade. Izbori se gube zbog nerazumijevanja potrebe za zajedničkim pozicioniranjem te iz podmetanja i pokušaja da se međusobno unište koalicijski partneri. Tko radi na uništavanju funkcioniranja ove koalicije i njezine snage, koja se temelji na sinergijskoj snazi, oni koji nas pokušavaju potkopati, radi direktno protiv interesa ove zemlje. Toga svi trebaju biti svjesni. Prema tome, ovo momačko nadmetanje i nesposobnost ili odbijanje da se vidi šira slika i interes je zaista štetočinstvo prema zemlji.

Jeste li dogovorili rotacije veleposlanika?

Jesmo nekih petnaestak.

Pariz, London, Rim?
Neke da, neke ne. Neki još nisu na redu.

Pričalo se da tu niste bili na istoj liniji s premijerom oko imenovanja?
Nema tu problema. Moj je stav da trebamo imenovati što je moguće više ljudi iz krugova koji se bave diplomacijom. Nama su to važne destinacije, ali ima i dosta dobrih ljudi koji su izvan uobičajene selekcije ljudi koji sudjeluju u diplomaciji. Sve ćemo se mi dogovoriti i sve će biti u redu, ali vidim da je neke izvan vlasti to malo previše zaokupilo, pa se pokušavaju tu upetljati i utjecati. No, to je samo kontraproduktivno.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još