Svijet CURI NA SVE STRANE

Schengenski sporazum - nova žrtva eurozone

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji se nalazi usred žestoke predizborne kampanje, izjavio je da razmišlja o suspendiranju Schengenskog sporazuma kada je riječ o Francuskoj. Sloboda kretanja u Europi, koja omogućava putovanje između Atene i Amsterdama bez putovnice, našla se na udaru dnevne politike

Nicolas Sarkozy je uvijek svoje najveće političke uspjehe bilježio predstavljajući se kao vođa čvrste ruke, kojemu je stalo do reda i mira. Svoj put k nominaciji za francuskog predsjednika prokrčio je oštrom reakcijom policije na nerede u pariškim predgrađima, a čini se da na sličan način želi osigurati još jedan mandat u Elizejskoj palači. Kako ističu njemački mediji, Sarkozy je 'u kampanji skrenuo udesno', te pokušava 'sakupiti glasove' među netolerantnijim dijelom glasačkog tijela, kojem su emigranti trn u oku.

Na nedjeljnom predizbornom skupu u Villepinteu pored Pariza Sarkozy je tako pred 30 tisuća okupljenih pristaša zaprijetio da bi Francuska mogla jednostrano ukinuti primjenu Schengena, 'ukoliko se u sljedećih dvanaest mjeseci ne popravi situacija s emigrantima'. Sarkozy smatra da Europa u svojem 'trenutnom ekonomskom i socijalnom stanju' nije u mogućnosti izdržati preveliku emigraciju, pa najavljuje promjene: 'Za Schengen je potrebna strukturna reforma kakvu upravo provodimo u eurozoni.' Dolazak stranaca ne smije se 'prepustiti samo tehnokratima i sudovima', grmio je Sarkozy u svojem govoru, čiji je cilj pridobiti i dio pristalica Marine Le Pen, kandidatkinje populističke Nacionalne fronte.

Što je Schengenski sporazum?

Schengenski sporazum je prvotno potpisan 1985, u istoimenom gradiću u Luksemburgu. Tada se pet (Zapadna Njemačka, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Belgija) od deset članica Europske ekonomske zajednice dogovorilo o vanjskim granicama zone, koje funkcioniraju kao granice država, dok se unutar zemalja koje su potpisale sporazum slobodno putuje. U međuvremenu je Schengenska zona narasla na 26 država Europske unije, u kojima se nalazi preko 400 milijuna ljudi. Slobodno i bez putovnice putovati s jednog na drugi kraj kontinenta prethodno je bilo moguće u vremenu prije Prvog svjetskog rata, a Schengenski sporazum danas je dio pravne stečevine EU.



Istovremeno sve ankete pokazuju da uvjerljivo pobjeđuje kandidat socijalista Francoise Hollande, s 56 posto u prvom krugu, tako da aktualnom predsjedniku ne preostaje mnogo toga nego iskušati provjerene recepte.

REFORMA ILI GAŠENJE?

Ipak, recept koji je Sarkozy izabrao ne dolazi u dobrom trenutku za ekonomski uzdrmanu EU, kojoj je sloboda kretanja unutar Schengena jedna od važnijih tekovina europskog ujedinjenja. Zato ne čudi što njemački mediji pažljivo prate događanja kod svojeg najbližeg saveznika, kojeg konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung – inače novine često na liniji politike Angele Merkel – naziva 'pravim Europljaninom'.

FAZ naglašava da je Sarkozy izrazio potrebu za 'boljom kontrolom granica' te je potrebno uvesti sankcije za države koje svoju zadaću na shvaćaju ozbiljno. Francuski predsjednik poziva i da se 'uskladi europsko zakonodavstvo o azilu', jer on je 'protiv rijeka emigranata' koji sve više dolaze u Europu. Stoga se FAZ pita hoće li njemačka kancelarka Merkel podržati i ovakve Sarkozyjeve istupe, s obzirom da je nedavno izjavila da 'stoji iza njega što god činio'.

S druge strane, treba podsjetiti da je Sarkozy već tražio prerađivanje Schengenskog sporazuma, i to zajedno sa Silviom Berlusconijem dok je ovaj bio talijanski primjer, i to zbog velikog broja izbjeglica iz Sjeverne Afrike. Naime, 'arapsko proljeće' je gospodarstva Tunisa, Libije i Egipta ostavilo u dubokoj krizi te sve više ljudi iz ovih država spas i priliku za bolji život traži u Europi.

U travnju prošle godine zato su Sarkozy i Berlusconi u zajedničkom dopisu od Europske komisije zatražili promjenu Schengena, 'koji mora biti reformiran da bi nastavio postojati', kako je tada istaknuo Sarkozy. U međuvremenu je francuski predsjednik zaboravio na tu ideju, da bi ju sada opet aktivirao za predizbornu kampanju.

RUMUNJSKA, GRČKA, BUGARSKA...

Dodatni problem za schengensku zonu predstavlja i status Rumunjske i Bugarske, koje žele biti dio sporazuma, ali mnoge druge države EU nisu pretjerano oduševljene tom idejom. Povrh svega, zbog velike krize u Grčkoj ona je sve manje u stanju kontrolirati svoje granice, 'koje su otvorene kao vrata neke štale', kako je rekla austrijska ministrica policije Johanna Mikl-Leitner. Zato se sedam država koje su članice Schengena, među kojima su Njemačka i Austrija, obratilo s prosvjedom Ateni, koju optužuju da 'nema volje odgovorno čuvati granice'.

Prema prijedlogu koji su iznijeli, ukoliko Grčka nije u stanju čuvati vanjske granice EU, državama koje su time pogođene treba biti omogućeno ponovno uvođenje granične kontrole. Grke se poziva i na bližu suradnju s Turskom, 'iz koje i preko koje dolaze brojne izbjeglice'. Čak 75 posto njih azil onda traži u zemljama poput Njemačke, Austrije, Belgije, Nizozemske, Velike Britanije, Švedske i Francuske, koje su zato zajednički upozorile na propusnost grčko-turske granice, preko koje dolazi 90 posto ilegalnih emigranata u Europu.

U pitanju je i svojevrsna kvaka 22, jer se od Grčke traži da pod hitno osigura više djelatnika u Uredu za azil, koji trenutno zapošljava tek jedanaest ljudi. Njemački ministar policije Hans-Peter Friedrich smatra da ih treba imati najmanje 300, zaboravljajući pritom da baš Njemačka od Grčke traži velike rezove u javnom sektoru, smanjivanje plaća i mirovina, te prestanak zapošljavanja u javnoj upravi.

Čini se da je Schengen nagrižen sa svih strana, pa nikoga ne treba iznenaditi ukoliko uspostavljena sloboda kretanja unutar EU postane još jedna kolateralna žrtva krize eurozone te naravno uskih nacionalnih interesa, koji najbolje do izražaja dolaze u predizborno vrijeme.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još