Svijet TRI KLJUČNA UTJECAJA

Što će presuditi u dizanju bombardera na Iran?

  • Autor: S. Srdoč
  • 12.3.2012 8:24:01
  • 12.3.2012 7:00:00

Dok američki mediji uvelike odbrojavaju vrijeme do početka rata na Bliskom istoku, još uvijek nije sasvim jasno čiji će se bombarderi ukazati nad Iranom, kao ni tko će sve i na koje način pribjeći odmazdi

Nakon što je časopis Atlantic čitateljima ponudio mjerač izgleda za izbijanje rata, tzv. Iran War Clock, u biznis sa 'ratnim satovima' uključio se i Fox News. To notorno glasilo američkih konzervativaca tvrdi da vrijeme do početka rata s Iranom otkucava po čak tri sata, imaginarno smještena na radnom stolu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Diplomacija, otpornost Irana i predsjednički izbori u SAD-u

Prvi sat odbrojava 'zonu diplomacije' – koliko će vremena Izrael još dati američkom predsjedniku Baracku Obami da diplomatski zaustavi iranski nuklearni program. Netanyahu je zaključio da je trogodišnji napor uz kombinaciju sankcija i diplomatskih pritisaka na Teheran jednostavno propao i da je Iran u međuvremenu samo ubrzao program razvitka nuklearnog oružja.

'Obama želi dati Iranu još vremena, kroz novu rundu sankcija i diplomacije. Što prije Netanyahu pokrene svoje zrakoplove, to će biti bolje za izralesku vojsku, iako će tim gore biti za diplomaciju', piše Kathleen Troia McFarland, analitičarka nacionalne sigurnosti za Fox News i bivša resorna službenica u administracijama američkih predsjednika Nixona, Forda i Reagana koja je napisala čuvene 'Principe ratnog govora' za ministra obrane Caspera Weinbergera

Drugi sat odbrojava pomake u iranskoj 'zoni otpornosti' – koliko vremena ostaje prije nego što Iran zacementira svoj nuklearni program još dublje u podzemlje, gdje će biti potpuno zaštićeni od napada.

Sposobniji američki oružani sustavi mogu napasti iranska nuklearna postrojenja čak i nakon što ih Iran zakopa duboko u podzemlje, no Izrael ne može prepustiti odluku o svom opstanku Obaminoj spremnosti da aktivira oružje, konstatira McFarland.

Treći sat odbrojava 'zonu američke izborne kampanje'. Ni jedan predsjednički kandidat ne može dići ruke od Izraela i očekivati pobjedu u studenom, baš kao što ni jedan predsjednik ne bi želio tražiti reizbor uz drugi rat na Bliskom istoku i visoke cijene goriva za vratom.

Obama u drugom mandatu okreće leđa Izraelu?

Izrael zna da navedeni faktori neće igrati ulogu u drugom mandatu Obamina predsjedništva i da njegovo obećanje da će stajati iza Izraela možda neće vrijediti nakon studenog, piše McFarland, dodajući da će Netanyahu do ljeta razmisliti treba li ostaviti sudbinu Izraela u Obaminim rukama.

Izraelski premijer već je jasno stavio do znanja da neće čekati da ga Obama spasi. 'Moja vrhunska dužnost kao izraelskog premijera jest osigurati da Izrael ostane gospodar svoje sudbine', rekao je Netanyahu ovog tjedna, najavljujući da neće oklijevati sam krenuti u napad. Istovremeno, duboko je umočio i Obamu, ističući da će Iran u slučaju izraelskog napada udariti i na američke ciljeve. 'Vi se Veliki sotona, a mi smo mali sotona… Vi ste mi, a mi smo vi', rekao je Obami u Bijeloj kući.

Kad će Obama olabaviti?

Obama zna i da su Amerikanci siti rata i da će bilo kakav konflikt na Bliskom istoku poremetiti svjetska naftna tržišta. Visoke cijene goriva i dugi redovi na benzinskim postajama posljednje su što želi u osvit izbora u studenome, osobito stoga što se usprotivio naprasnom razvoju američke naftne i plinske industrije.
U drugom mandatu, međutim, Obama neće imati takva ograničenja. Njegova posvećenost Izraelu mogla bi doći u pitanje ukoliko se pokaže preskupom i bude zahtijevala produljenu vojnu obvezu.

Izrael, SAD i Iran imaju različite ciljeve. Pozicija Izraela sasvim je jasna: nuklearni Iran predstavlja prijetnju njegovu postojanju. Drugim riječima, ako se Iran dokopa nuklearnog oružja, dani Izraela su odbrojani te Izrael želi zaustaviti nuklearni Iran po svaku cijenu, piše analitičarka Fox Newsa.

Ciljevi iranskog režima su dvostruki i međusobno povezani: postati država s nuklearnim oružjem i, što je još važnije, kontrolirati svjetske energetske tokove. 'Iran zamišlja carstvo koje se prostire od Perzijskog zaljeva do Mediterana, što bi mu dalo kontrolu nad gotovo trećinom protoka svjetske nafte. Nuklearno oružje moglo bi omogućiti Iranu da Izrael i Bliski istok drži u šaci, ali kontrola nad vitalnim dijelom svjetskih rezervi nafte osigurala bi im svjetski utjecaj. Ipak, Iran ne želi rat, osobito ne onaj u kojemu će sudjelovati američka vojna sila.

Hod po žici

Američki ciljevi nešto su složeniji. Nuklearni Iran ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju SAD-u, barem ne u idućih nekoliko godina dok Iran ne pribavi interkontinentalne balističke projektile koji mogu doseći američko tlo. 'Više nas zabrinjava širenje nuklearnog oružja na Bliskom istoku, što bi značilo da bi idući rat u regiji mogao biti nuklearni', objašnjava McFarland.

Neposredni cilj SAD-a je da održi cijene goriva niskima, a konflikt, pa čak i produljenje krize u regiji, mogao bi katapultirati cijene nafte. Za predsjednika Obamu odbrojavanje je test njegova svjetonazora i pružene ruke muslimanskom svijetu; stoga uporno nastavlja inzistirati na sankcijama i diplomatskim rješenjima. No Obama je i pragmatičan političar, koji se suočava s izbornom kampanjom. Unatoč retorici, nije izvjesno da će inicirati vojnu akciju protiv Irana, ali neće ni napustiti Izrael u slučaju da rat bukne – time bi riskirao gubitak izbora u ključnim državama, osobito na Floridi.

Izrael, SAD i Iran zatočenici su plesa sudbine, a plesne korake diktira – vrijeme. Ostaje nam samo nagađati kada će satovi otkucati svoje i kada će glazba utihnuti, zaključuje Fox News.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još