Svijet BLOOMBERG OTKRIVA

Goldman Sachs gurnuo je Grčku u propast!

Notorna investicijska banka Goldman Sachs okrenula je milijarde eura na grčkom padu, a sve zahvaljujući kompliciranom kreditu koji je Atena s njom sklopila još 2001. godine. Bloomberg otkriva da je grčka vlada htjela fiktivno umanjiti strani dug trgujući derivativama te da je Goldman Sachs u tome koordinirao, a zapravo izvukao profit

Da se vlade upuštaju u kompleksne tržišne transakcije ne bi li barem nominalno uljepšale financijska izvješća, nije pretjerano nova stvar, no Grci su u toj igri debelo izgubili. News agencija Bloomberg dokopala se priče o tome kako je investicijska banka Goldman Sachs odigrala ključnu ulogu u eksponencijalnom rastu grčkog duga te kako je na tome obilato zaradila.

Godine 2001. Atena se upustila u deal sa Sachsom koji joj je posudio 2,8 milijardi eura. Na sam dan posudbe, već je bila dužna 600 milijuna eura više. Do 2005. cijena transakcije, tj. derivativa, koja je zamaskirala posudbu i za koju je Goldman Sachs tražio da se ne uspoređuje s cijenama sličnih paketa na tržištu, narasla je na 5,1 milijardu eura, piše Bloomberg.

Detalje kobnog ugovora otkrili su Spyros Papanicolau i Christoforos Sardelis, obojica čelnici državne agencije za menadžment duga. Instantni profit od 600 milijuna eura govori da je upuštanje u jedinstvene i kompleksne financijske ugovore igra velikog rizika jer se ne vode parametrima tržišta. Da ne ulazimo sada u detalje sporazuma koji zahtijevaju pozamašno predznanje, recimo tek da se transakcija između Goldman Sachsa i grčke vlade sastojala od zamjene duga izraženom u dolarima i jenima u euro služeći se starim deviznim tečajem. Drugi mehanizam ugovora kojem je cilj trebao biti smanjenje duga bile su zamjene kamatnih stopa (s fiksnih na nefiksne i obratno) pri vraćanju novca, kako bi već odgovaralo ugovorenim stranama.

Problem je što je Goldman Sachs zbog velikog iznosa i kompliciranosti ugovora Grčkoj naplatio daleko veće trgovačke provizije nego je to slučaj na tržištu. Kada su nakon napada 11. rujna prinosi na obveznice počeli padati – dogodila se masovna prodaja na svjetskim burzama – kamata je počela vrtoglavo rasti jer je formula otplate bila vezana za projekciju o budućim kretanjima tržišta, a koja se nije obistinila. Dogovor je u 2002. revidiran, sada su se otplate bazirale na inflacijskoj zamjeni (inflation swap) koja je vezana za indeks potrošačkih cijena eurozone. Drugim riječima, radi se o okladi koja donosi profit ukoliko indeks bude veći ili manji u trenutku sazrijevanja obveznice (tj. vremena kada je otplaćena). I to se pokazalo kao katastrofalna odluka zbog daljnjeg pada prinosa na obveznice.

Papanicolaou, koji je naslijedio Sardelisa u grčkoj državnoj agenciji za menadžment duga prigovorio je svom prethodniku da je prije detaljiziranja bilo koje stavke ugovora sa Goldman Sachsom trebao provjeriti cijene na financijskom tržištu. To nije učinio jer je tako uvjetovala investicijska banka. Kredit su bili voljni dati jedino po cijenu jedinstvenih parametara ugovora.

Rezultat je bio da je Grčka morala vraćati 400 milijuna eura godišnje do 2019. godine. Kasnije je dug restrukturiran i vraćanje produženo do 2037. godine. Koliki će točno biti krajnji profit Goldman Sachsa, ne može se još utvrditi zbog fluktuacija tržišta, no već znamo koji je bio grčki – bankrot.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još